“Klonovi odjevnih kombinacija naših roditelja”

Odjeća govori hiljadu riječi. To nikako ne bi smjeli stavljati u nekakvu pozadinu, smatra mladi Banjalučki modni kreator Duško Oraščanin. Davne 1997. godine počeo je da se bavi modom, i ostao je dosljedan sebi sve ove godine. Tokom svog rada stekao je reputaciju jednog od vodećih imena kada je domaća modna scena u pitanju, a samim tim i njegova modna marka ’’D.OR.F’’.

Modni kreator Duško Oraščanin

Iza sebe ima mnogobrojne revije, a u planu mu je i revija u Banjaluci ove godine. U svojim kreacijima ističe orginalnost, glamur, seksipil, ženstvenost i sve to na pomalo drzak i odvažan način. Fashion diktator bez dlake na jeziku razgovarao je sa nama o modnoj sceni u Banjaluci ali i o tome šta možemo očekivati u narednom periodu.

Šta je obilježilo 2011. godinu kada je modna scena u pitanju?

– S obzirom da je opšte poznato da Banjaluka, odnosno Republika Srpska, odnosno BiH nema javnu scenu, naročito kada je moda u pitanju, teško je bilo šta izdvojiti. Živimo na području u kojem manjka dešavanja. Teško je reći istakao se ovaj ili onaj, istaklo se ovo ili ono. Recimo, ako već nešto moramo izdvojiti, to je ono na šta su Banjalučani i navikli do sada tj. par modnih dešavanja u ovoj godini u okviru različitih organizacija. Još uvijek se zadovoljavamo sa stvarima na koje smo već navikli. Volio bih da mogu istaći nešto što nas je malo iznenadilo, nažalost ustaljen je tempo već unazad par godina. Neki političari su promijenili svoj imidž na bolje jer su poslušali kritike modnih stručnjaka, očigledno. Proteklih godina bili  su jako isprozivani, vidi se da dosta napreduju te da je bitno koliko dobra kampanja toliko i odijelo.

Šta možemo očekivati u 2012. godini?

– Ja bih volio da mogu biti optimističan, da kažem da će biti mnogo bolja. Međutim, sudeći po svim reakcijama i običnih ljudi i upozorenja ljudi koji nas vode kroz ovo vrijeme, mislim da ćemo još uvijek biti u tom grču na koji smo nažalost navikli kroz sve ove protekle godine. Naravno, ono što svakog pojedinca treba da vodi jeste optimističnost i nada u bolje, ako nemamo to bolje, bar se možemo nadati boljem. Ja želim da bude sve najbolje.

Možemo li očekivati Vašu reviju ove godine?

– S obzirom da sam proteklu godinu pauzirao s revijom iz nekih ličnih razloga, bilo bi vrijeme, a i moja lična dužnost prema svojim klijentima i gradu koji me podržava sve ove godine, da napravim zaista jedan modni šou. Najveći problem je situacija na globalnom nivou, a naravno i nas je zadesila, tako da se čovjek ne može pružiti baš onoliko koliko bi htio. Saradnika sa strane koji su voljni podržati takve stvari je vrlo malo, tako da se nadam da ću imati neke pozitivne odgovore u narednoj godini, te da ću Banjalučane iznenaditi s nečim što do sada stvarno nisu imali priliku vidjeti u oblasti mode.

Kakva je, po Vama, modna scena u Banjaluci u odnosu na zemlje regiona ali i neke svijetske modne metropole?

– I u jednom i u drugom smislu mi prednjačimo. Mi nemamo javnu scenu, medijsku javnu scenu, ali Vi nigdje u svjetskim metropolama nećete vidjeti toliko lijepih i dotjeranih djevojaka i muškaraca kao u Republici Srpskoj. Ljudi na zapadu jednostavno nisu toliko „opterećeni“ i jednostavno nemaju za to vremena jer previše rade. Priča koju mi pričamo ovdje, na zapadu se dešava samo na javnim manifestacijama u nekim krugovima selebritija. Tako da jedna naša djevojka koja se obuče za subotnji izlazak, jednako je obučena kao jedna djevojka iz, recimo Švajcarske, koja se tako oblači samo ako se sestra rođena udaje, brat ženi ili nešto slično. Mi volimo nešto dosta kičasto, upečatljivo i napadno. Ne kažem da je to loše, jer mi imamo kroz istoriju te neke turske i istočnjačke gene. Ne treba da bježimo od toga. Mi smo takav temperament ljudi, te našim karakternim crtama takva garderoba i odgovara. Što se tiče Srbije i Hrvatske, vide se razlike u kombinovanju garderobe. Oni to rade dosta softiciranije, imaju više ukusa, iako smo na neki način do juče bili jedna država.

Koliko je ekonomska kriza uticala na modnu scenu?

– Moda ne mora biti nužno i skupa. Ona jeste stvar prestiža, tako da je prva na tapeti i udaru krize jer su to sporedne stvari u životu. Ja prvi savjetujem da ljudi ne trebaju biti robovi tome. Tačno je da prestižni komadi garderobe imaju svoju cijenu, ali Vi ćete isto tako u sklopu svojih finansijskih mogućnosti iskombinovati nešto što nije uopšte skupo, čak šta više jeftino je, a da izgleda svjetski. Stvar je u kreativnosti. Možete napraviti čudo i za 50 KM. Naravno, način na koji to nosite, na koji eksponirate i sebe i svoj lični identitet je pola posla.

Jesu li Banjalučanke modno osviještene?

– Svaka na svoj način. 10% djevojaka je modno osviješteno i one imaju desetine hiljada svojih fanova koji to sve kopiraju, što se meni lično nikako ne dopada. Svaka žena treba da izgradi svoj stil svoje i samopouzdanje, jer to tuđe nikad ne može biti njeno. S tuđim živi lažnim životom i lažnim idealima pokušavajući da stvori svoju sliku. Svaka knjiga ima različite korice, tako i mi trebamo imati različitu odjevnu kombinaciju u svom ruhu, da budemo prepoznatljivi. Recimo, ne može ista odjevna kombinacija stajati isto dvjema djevojkama, a kamoli desetinama djevojaka. Karakterna crta treba ići u prvi plan.

Kako razgraničiti modu, trend i stil?

– Modu niko nije definisao, pa neću ni ja. Tretira se kao stalna pojava i kao takva uvlači se u sve pore života. Sama od sebe je postojana i vječna. Stil je nešto što diktiraju modni znalci iz sezone u sezonu a sljedbenici, odnosno potrošači, prihvataju ili odbacuju. Da ne bi dolazilo do pojave monotonije i da ne bi stvarali armiju uniformisanih žena i muškaraca, tu su prisutni modni trendovi. Ubacuje se kolirit, vrše se modifikacije na krojevima i dezenima koji se prilagođavaju vremenskim uslovima, godišnjim dobima te se sve vrti u veliki krug. Ponavljaju se trendovi koji su već izmišljeni, jer generalno nemate više šta izmisliti, u pitanju su samo finese. Tako se vraćaju tridesete, četrdesete, pedesete, šezdesete, osamdesete ali se modifikuju svaki put, te dobijamo klonove od odjevnih kombinacija naših roditelja.

Kakav trend očekujemo u ovoj godini?

– Do prije pet-šest godina forsirano je na svjetskom tržištu najviše tri boje, određene dužine sukanja, haljina, hlača, te dva do tri dezena koja su prisutna. Desio se neželjeni efekat sa uniformisanošću i monotonijom pa smo dobili probleme u globalnim proizvodnjama. Jednu nijansu zelene na primjer, niste mogli da nabavite dovoljno koliko ste mogli da prodate. Za samo par nijansi drugu zelenu boju niste mogli ni u komadima da prodate. Tada je tim stručnjaka napravio jedan raznolik spektar gdje su zastupljene sve dužine, širine, boje itd. Svi dezeni su prisutni. Mora se pustiti kreatorima na maštu, a ljudima na volju. Tako da ne bih ništa posebno izdvojio.

Šta Vas inspiriše?

– Nisam umjetnik koji skače noću jer mu je sinula neka luda ideja. Ja kad spavam – spavam jer sam umoran od posla. Ono što mene može inspirisati su već gotove tkanine koje ja nabavljam i koje mi u startu daju inspiraciju šta od njih napraviti. Mada, znam odlutati. Krenem da radim jedan kupaći kostim pa napravim jednu haljinu. Naravno, drugačije radim kad sam tužan, drugačije kad sam zaljubljen. Međutim to ne bih pripisao nekoj inspiraciji.  Urođeni talenat je najvažniji.

Živi li se od mode?

– Stvar je individualna. Od inovatora do inovatora. Ja živim jako dobro, samostalan sam već deset godina. Živim od svog posla i ulažem u posao i u karijeru bez ičije pomoći. To smatram jednim od najvećih uspjeha, da u ovako siromašnoj i maloj zemlji možeš dostići tako nešto. Kako stvari stoje kod drugih, to ne znam.

Koliko koštaju D.OR.F–ove haljine?

– Ja sam uvijek imao u ponudi jeftinije i skuplje varijante, zavisno od materijala i vremena koje se utroši. To su unikati i štancanja nema. Godinama sam se profilisao tako da te jeftinije varijante nisu više interesantne. Početna cijena je od 250 KM, za recimo usku haljinu do koljena, s tim  da je najtraženija cijena oko 300 – 350 KM. Najskuplja haljina koju sam uradio je 4.000 KM koju je naručila jedna djevojka za osamnaesti rođendan. Međutim, mnogo su mi draže ove svakodnevne narudžbe.

Kada možemo očekivati bolje dane za javnu modnu banjalučku scenu?

– Vrijeme je tu. Svijet ide velikim koracima kada je modna scena u pitanju. Imamo lažne i loše trendsetere. To su pojedine naše pjevačice koje forsiraju samo jednu stvar, a to je vulgarnost. Vulgarnost  koja nigdje ne prolazi u svijetu, kod nas je prošla i primila se, još i pustila korijenje. Loše poruke se šalju. Tako da bi morali mijenjati generalno našu estradnu scenu, uvesti modne žandare da zabrane emitovanje. I to ne samo modne! Recimo stop šundu, idemo na pravi kvalitet!

Vaš savjet za naše čitaoce…

– Poželio bih im da budu ono što jesu. Da budu svoja slika i prilika, da svoj kreativni i lični temperament stave na prvo mjesto i tako se predstave ljudima. Da skinu maske, da ne prave klonove jedni od drugih i da budu orginalni. Samim tim će biti srećni, zadovoljni i biće više prihvaćeni u društvu. Sve najbolje im želim od srca: puno zdravlja, sreće, uspjeha i ljubavi u novoj 2012. godini.