Zapuštena imanja opasnost za sugrađane: Rješenje na pomolu

Problem zapuštenih privatnih parcela muči mještane u svim dijelovima grada Banjaluke, a riješenje je, kako kažu u Odjeljenju za inspekcijske poslove u Gradskoj upravi, da grad donese odluku, kako bi se ta oblast uredila i na koji način.

U resornom Odjeljenju kazu da lokalna zajednica mora donijeti akt, koji definiše ovu oblast.

„Generalno, sva ta zapuštena zemljišta trebala bi se dovesti u red, odnosno vlasnike, nekim modalitetom „primorati“ da imanja budu kultivirana jer su u protivnom to potencijalne lokacije za divlje deponije i izvore opasnosti od gmizavaca, insekata, alergenih biljaka i tako dalje“, pojasnili su u resornom Odjeljenju.

Takodje, oni dodaju, da je potreban kontrolni mehanizam koji bi doveo vlasnike u „moranje“ da održavaju svoje parcele:

“Mnogi ljudi su u trećim zemljama u koje su otišli prije par godina, ili su vlasnici umrli nakon čega su nastale sudske rasprave ili imovinsko-pravni problemi. Potrebno je da se ti vlasnici na neki način terete, jer izgleda da kod nas bez represije, neka edukacija i blaga varijanta nema uspjeha. Možda bi rješenje bilo da se oni terete prilikom vađenja ličnih dokumenata, prometa nepokretnosti, ili prodaje, da im stoji taj finansijski teret za izvršene radove koje bi, ako vlasnik sam to ne uradi, uradilo preduzeće koje bi fakturisalo izvršeni rad, ali sve mora ići u okviru propisa“, rečeno nam je u Odjeljenju za inspekcijskse poslove.

Prema zakonu vlasnik je dužan svoje zemljište da održava

Kako kažu, u resornom Odjeljenju, prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, vlasnik je dužan da zemljište redovno obrađuje i da ga koristi na način koji najviše odgovara njegovoj prirodnoj plodnosti i postojećim ekonomskim i agrotehničkim uslovima.

„Ko ne postupi u skladu sa navedenim, platiće kaznu od 2.000 do 6.000 KM za fizičko lice, od 3.000 do 9.000 KM za preduzetnika i 15.000 do 45.000 za pravno lice od 2.000 do 6.000 KM za odgovorno lice u pravnom licu)“, pojašnjeno nam je u resornom Odjeljenju.

Uvezan sistem sa RUGIP-om bi olakšao način dolaska do informacija

Dodali su da problem predstavlja i to što nije uvezan sistem provjere Gradske uprave sa Republičkom upravom za geodetske i imovinsko-pravne poslove, odnosno da se sada radi po principu da im oni pošalju zahtjev i čekaju kada će im oni odgovoriti, čime se gubi vrijeme.

„Kada bi se sistem uvezao, inspektori bi mogli jednim klikom saznati čija je navedena parcela i tu bi se značajno uštedilo vrijeme“, pojasnili su u Odjeljenju.

Trenutno u toku utvrđivanje gdje se nalaze vlasnici parcela

Janko Kecman, načelnik ovog Odjeljenja rekao je da oni sada pokušavaju utvrditi gdje su ljudi sa napuštenih imanja otišli, jer sistem godinama nije definisao ovu oblast.

„Druga stvar, vjerske zajednice imaju podatke gdje se njihovi članovi nalaze. Zbog toga smo išli u te zajednice kako bi te podatke dobili, međutim, ti ljudi su otišli npr. u Hrvatsku, a ovdje je ostalo imanje koje je zaraslo i mi kada to pokušamo pokositi odmah ispada da udaramo na vjerske zajednice, odnosno da je pitanje na nacionalnom nivou“, pojasnio je Kecman.

Kako kaže on, nadležno Odjeljenje će od Savjeta mjesne zajednice, tražiti da im dostave koja su imanja zapuštena, kako bi uporedili da li je to stanje u skladu sa presjekom iz 2008 godine, odnosno da li je stanje isto.

„Do kraja ovog mjeseca bi trebali dobiti povratne informacije od strane MZ o tim parcelama. Broj se smanjio, ali zato su neka nova zarasla imanja nastala“, ističe Kecman.

Dodaje da inspekcija ne može intervenisati jer je u pitanju privatna imovina.

Kako kaže on, bitno je da se ovaj problem sada pokuša riješiti, jer je u toku sezona godišnjih odmora kada, svi koji žive u inostranstvu, vrate u rodna mjesta na odmor.

„U ovom slučaju mora postojati stav Skupštine grada, kako bi donijjeli odluku kako riješiti ovo pitanje zapuštenih ili napuštenih imanja i objekata“, zaključio je Kecman.

Građani strahuju od gmizavaca

Građani kažu da se u svakom naselju nalazi barem po jedno zaraslo dvorište iz kojih u većini slučajeva “izleću” gmizavci zbog čega strahuju za djecu, ali i za sebe.

„Zaista bi se trebalo naći rješenje za ovaj golemi problem i kazniti i vlasnike tih imanja jer kako mi ostali građani svoja imanja redovno kosimo i održavamo trebali bi i ostali. Uzalud ja svoje dvorište kosim i sređujem kada se pored mog nalazi šikara prepuna ko zna kakvih gmizavaca“, rekla je jedna mještanka Nove Varoši.