Veselin Masleša revolucionar iz Gospodske ulice

Objavljeno: 21. 10. 2019 u 20:06h

Narodni heroj, revolucionar, književnik, novinar, izdanak poznate banjalučke porodice, Veselin – Veso Masleša rođen je 1906. godine u Gospodskoj ulici, ne znajući da će koju deceniju kasnije ulica od Kastelovog ćoška do Banske palate dobiti ime upravo po njemu.

Karakterističan izgled, dopunjen prepoznatljivim „okruglim“ naočarima, sa elegantnim šeširom koji je prikrivao razbarušenu crnu kosu, uticao je na to da Maleša postane poznata ličnost u ne tako kratkoj istoriji grada na Vrbasu.

Veselin Masleša

Vesin djed Jefto, kršni Hercegovac, doselio se polovinom 19. vijeka u Banjaluku, tražeći nešto bolje za svoju porodicu. Jeftin najmlađi sin, a ujedno najsposobniji, veoma vičan trgovanju, Veselinov otac Aleksandar, imao je kuću u Gospodskoj ulici, gdje je sa suprugom Milevom, izrazito lijepom ženom, i djecom provodio srećne dane porodičnog života. Kako je bio veoma vješt imućan trgovac, Veselinov otac je dosta putovao i na taj način poprimao gospodske manire koje je kasnije prenosio na sina.

Pitome i blage naravi, Veselin je od najranijeg djetinjstva ostavljao utisak intelektualno jake osobe. Godine 1917. na obali Vrbasa, što iz nepažnje, što iz bezazlene dječje igre, Masleša kestenom dobija udarac u oko. Ovaj nenamjeran udarac, poslije kojeg je, uprkos mnogim liječenjima, trajno oštećen njegov vid, razlog je što će Masleša nositi naočare, po kojima će kasnije postati prepoznatljiv.

Za razliku od svog oca, Veselin se kao gimnazijalac interesuje za politiku. Kao srednjoškolac je bio predsednik đačkog društva „Mladost”, a poslije član fudbalskog kluba „Balkan”, koji je okupljao članove KPJ. I Veso u periodu između 1923. i 1925. godine stupa u redove Komunističke partije.

U Zagrebu 1925. godine polaže maturu i upisuje Pravni fakultet, da bi ubrzo prešao u Frankfurt na Majni na Ekonomski fakultet, a potom u Pariz gdje je studirao političku ekonomiju i sociologiju.

Zbog političkog rada bio je primoran da napusti Francusku, odlazi u Beograd iz kojeg je zatim protjeran u Banjaluku, gdje upoznaje mračne zidove Crne kuće. Tako započinje niz Veselinovih hapšenja, kojih će za njegovog relativno kratkog života biti čak četrnaest.

U Osijeku se zapošljava 1928. godine. Radi kao novinar i korektor „Hrvatskog lista”, ali radni vijek mu ne traje dugo, jer ga ubrzo protjeruju u Banjaluku. Iste godine odlazi u Beograd, radi u „Beogradskim novostima” i tako upoznaje krem tadašnjeg intelektualnog društva. Učestvuje u osnivanju časopisa „Nova literatura”, u kojem objavljuje članke.

Poslije „šestojanuarske diktature” i sedmomjesečnog tamnovanja u Banjaluci upoznaje Jelenu Vučinić. Iz prijateljstva se iznjedrila  ljubav zbog koje će Jelena kasnije imati velikih problema. Zbog druženja sa Veselinom otpuštena je iz državne službe, ali to neće prekinuti njihovo prijateljstvo, koje će trajati do njenog odlaska u zatvor.

Ljubav je krunisana brakom. Zahvaljujući Jeleni, koja je sačuvala Veselinovu radnu sobu i biblioteku, a poslije rata je poklonila, fundus Muzeja RS je bogatiji za čitav jedan istorijski period.

Te 1931. godine Masleša odazi u Beograd, gdje piše u časopisima: „Nova literatura”, „Narodno blagostanje”, „Književnik”, „Stožer”, „Danas”. Prevodi knjige „Raj Amerika” (Egona Ervina Kiša), „Postanak zemlje” (Robera Potonija), „Novac u politici” (Riharda Levinzona Morusa). Svakako vrijedna pomena je Maslešina rasprava pod nazivom „Mlada Bosna“, u kojoj je veoma dobro objasnio razloge stvaranja, rada i cilja ove patriotske organizacije.

Od 1935. do 1940. godine aktivno učestvuje u radu Partije, čiji je bio vrlo uzoran i aktivan član. Nakon šestoaprilskog bombardovanja 1941. godine, ne čekajući njemačke tenkove, Masleša odlazi u „brdovitu“ Bosnu, da bi okupaciju Kraljevine Jugoslavije dočekao u Crnoj Gori.

Rame uz rame sa crnogorskim partizanima prolazi žarišta velikih borbi, maršira planinskim kozijim stazama, ali osjeti i gorak ukus prvih poraza. Po povratku u Bosnu Masleša uređuje prvi broj lista „Borba”. Na prvoj istorijskoj sjednici AVNOJ u Bihaću 1942. godine iznosi referat „Narodnooslobodilačka borba i stvaranje AVNOJ” i nailazi na oduševljenje mnogih prisutnih političkih radnika.

Nakon Četvrte neprijateljske ofanzive odlazi u Crnu Goru, u odred komandanta Save Kovačevića. Svoj kratak ali vrlo plodan život, obilježen mnogim lijepim trenucima, revolucionar sa Vrbasa okončava 14. juna 1943. godine, u jeku neprijateljske ofanzive, prelazeći nabujalu Sutjesku.

Odlukom Prezidijuma Narodne skupštine FNRJ od 20. decembra 1951. godine Veselin Veso Masleša proglašen je narodnim herojem Jugoslavije.

I postade “Borac”…

Malo je poznato da je upravo Banjalučanin i revolucionar Veselin Masleša zaslužan za ime ponosa banjalučkog fudbala – FK „Borac”. Kako je tadašnja omladina okupljena oko Komunističke partije Jugoslavije osjetila potrebu da osnuje nekakvu sportsku organizaciju koja bi bila paravan za partijsku delatnost, 1926. godine osniva se „Borac”. Upitan za mišljenje oko naziva kluba, Masleša izjavljuje:

“Ako se borite, ukoliko ćete se boriti za svoja radnička prava zašto da vam se klub ne zove Borac!”

Izvor: Srpskainfo/ Nataša Telebak/ Foto S. Pašalić/ RAS srbija

Facebook Twitter Preporuči na Viberu
Kopirati

Nema komentara

Sakrij sve komentare

Prikaži komentare

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

Promo

Copyright. Sva prava zadržana. Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici sa koje je sadržaj preuzet.

/drustvo/veselin-maslesa-revolucionar-iz-gospodske-ulice/||claudebot