U Vrbasu desetkovan riblji fond

Zagađenje rijeke Vrbas otpadnim vodama i kanalizacijom, kao i sam kvalitet vode, direktno utiče na zdravlje organizama u njoj i izvan nje. O tome smo razgovarali sa ornitologom Goranom Topićem.

Desetkovan riblji fond

„Kada koncentracija zagađivača pređe određenu granicu, javljaju se i pomori ribe. Svi rezultati ukazuju da je riblji fond u Vrbasu, ali i drugim rijekama, desetkovan i neuporedivo smanjen u odnosu na period od prije 20 ili više godina. Glavni krivac svakako su zagađivači iz domaćinstava, deterdženti, hemikalije za higijenu, industrijske otpadne vode, pesticidi koji se sa poljoprivrednih površina spiraju u vodu, so sa puteva i slično“, kazao je Topić.

Ešerihija buja

Topić je naglasio da se uslijed lošeg ekološkog stanja, u rijeci razvijaju biljke, životinje i mikroorganizmi kojima štetne materije pogoduju kao što su anabena, ešerihija koli itd.

Koliko zagađenje rijeke utiče na raznovrsnost životinjskog svijeta u njoj, objasnio nam je i Jovica Sjeničić, diplomirani ekolog ispred Društva za istraživanje i zaštitu biodiverziteta iz Banjaluke.

Vrste nestaju

„Zagađenje smanjuje brojnost vrsta koje su netolerantne na zagađenje određenim materijama, povećava brojnost onih vrsta koje tolerišu zagađenje, smanjuje providnost, pogoršava ukus i miris vode, potpomaže bujanje algi, bakterija i drugih mikroorganizama koji su često patogeni. Zagađenje se često odražava na smanjenje rastvorenog kiseonika u vodi zbog velike potrošnje zbog razgradnje otpadnih materija, povećanje ugljendioksida, pH vrijednost se može drastično promijeniti, a i količina rastvorenih soli. To sve utiče na sastav živog svijeta.“

Naveo je da je najlakše uočiti promjene kod sitnih vodenih životinja kao što su insekti, gliste, puževi i školjke, rakovi i naročito kod riba.

Ornitolog Goran Topić pojasnio je da broj jedinki i sastav vrsta na nekoj vodenoj površini često mogu da ukažu na kvalitet vode. Naglasio je da su i ptice veoma dobar indikator stanja životne sredine.

„Na primjer, vrsta „vodenkos“ je indikator čistih vodotokova, koga nećemo naći na Vrbasu u Banjaluci, ali zato ćemo naći galebove koji se često zadržavaju uz vode obogaćene organskim materijama. Hraneći se na zagađenoj vodi, ptice usvajaju brojne toksine, parazite i teške metale, što se negativno odražava na njihovo zdravlje, a nerijetko dovodi i do uginuća. Toksikološke i parazitološke analize vršene na pticama koje žive u zagađenim vodenim sredinama, pokazuju da su ove ptice često nosioci brojnih parazitnih, ali i fizioloških oboljenja.“

Sjeničić je ispred Društva za istraživanje i zaštitu biodiverziteta iz Banjaluke istakao koliko bi biološki prečišćavač otpadnih voda značio za rijeke Bosne i Hercegovine.

„Instaliranje pogona za prečišćavanje bi dodatno pomoglo rijekama da se samoprečiste, što one svakako prirodno rade, povećalo broj vrsta u rijekama, posebno obogatilo faunu riba, ali i omogućilo ljudima korišćenje površinskih voda na više načina od navodnjavanja do upotrebe u industriji ili rekreaciji, što danas nije slučaj, posebno u Bosni i Hercegovini“.

U preduzeću „Vodovod“ kažu da se radi na pitanju rješavanja problema kanalizacije i otpadnih voda u Vrbasu.

„Pored proširivanja i održavanja postojeće kanalizacione mreže, u Banjaluci intenzivirane su i aktivnosti vezane za izgradnju jednog zajedničkog kolektora za otpadne vode s područja Banjaluke, kao i postrojenja za prečišćavanje istih (PPOV). Preduzete su određene aktivnosti sa EBRD-om, ali za takve kapitalne projekte nadležna je Gradska uprava Banjaluke. Time bi se značajno smanjilo opterećenje zagađujućim materijama, te bi kvalitet vode Vrbasa bilo moguće očuvati“, istakli su u „Vodovodu“.

Naveli su da je sistem za prečišćavanje otpadnih voda neophodan za svaki industrijski pogon u Banjaluci, ali i za ostale otpadne vode koje se kreću kanalizacionom mrežom Banjaluke.

„Tretiranje otpadnih voda sadnjom organskih vrsta kakve su neke vrste biljaka je takođe moguće, ali zahtijeva velike površine na zemlji gdje bi se otpadna voda kolektovala u vidu svojevrsne močvare, te se putem tu zasađenih biljaka prirodno pročišćavala“, zaključuju u „Vodovodu“.

Ovaj tekst je izrađen uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska. Sadržaj materijala je isključiva odgovornost portala i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva i Švedske.  

Banjaluka.com / Autor: Neda Vukadin