U borbi protiv klimatskih promjena, a kvalitet vazduha izmjeren prije devet mjeseci

Objavljeno: 13. 3. 2018 u 19:26h

Grad na Vrbasu se odavno nalazi na spisku najzagađenijih gradova Evrope, kvalitet vazduha se čak ni ne mjeri, a osim potpisivanja konvencija i povelja, ništa konkretno nije urađeno da se smanji zagađenje, tvrde stručnjaci.

Dok se cijeli svijet bori protiv zagađenosti vazduha, a pojedini gradovi uvode radikalne mjere, građani se žale da grad nema mjesto gdje se diše punim plućima.

Stručnjaci već mjesecima upozoravaju da je zagađenost nekoliko puta veća od dozvoljene, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije Banjaluka je među zagađenijim gradovima u Evropi, a to što se kvalitet ne mjeri samo stvara dodatne probleme.

Na zvaničnom sajtu Grada posljednje informacije su od juna.

Da stvar bude još gora, upućeni tvrde da u Banjaluci još nema konkretnih mjera, te od svega postoji samo papiri, koji nam za sada ništa ne znače.

Gradonačelnik Igor Radojičić nedavno je u Beču potpisao izjavu kojom se Banjaluka pridružuje borbi protiv klimatskih promjena i zagađenja atmosfere štetnim gasovima. Međutim, od svega znamo da se grad, osim na spisku zagađenih gradova, nalazi i na spisku onih koji se bore protv klimatskih promjena, ali kako – ne znamo, jer nam iz Gradske uprave nisu odgovorili o čemu se konkretno radni.

“Pored potpisivanja konvencija i povelja, za sada se vidi jedino da postoji dijelom razumijevanje za ovaj problem. Mjere se ne preduzimaju iz momenta u momenat ili kada dođe do vidljivog zagađenja. Ovoj problematici se mora pristupiti prije svega ozbiljno i raditi na tome tokom čitave godine” – rekao je Tihomir Dakić iz Centra za životnu sredinu.

Dodaje da samovolja vlasti pokazuje njihovu bahatost prema životnoj sredini.

“Prihvatanjem izgradnje svakog objekta koji će donijeti ličnu korist i ekonomski prosperitet pojedinaca, a ne entiteta ili države, kako se to često predstavalja, vidi se da odnos prema životnoj sredini ne postoji” – dodao je Dakić.

Vozila i grijanje

Dok čekamo da se preduzmu neke mjere, stiže nam niz neutješnih informacija. U Banjaluci je registrovano više od 60.000 vozila, čija je prosječna starost 15-16 godina.

Ako uzmemo u obzir i kvalitet goriva na ovim prostorima, jasno je šta značajno utice na kvalitet vazduha koji udišemo, upozoravaju stručnjaci.

“Pojedina domaćinstva u Banjaluci još koriste ugalj za zagrijavanje prostorija, što uveliko doprinosi zagađenju vazduha. Drvna biomasa takođe doprinosi zagađenju vazduha, posebno kada su u pitanju emisije čvrstih čestica i različitih organskih materija” – rekla je nedavno za „EuroBlic“ načelnica Odjeljenja za zaštitu životne sredine u Republičkom hidrometeorološkom zavodu Republike Srpsk, Ranka Radić.

Gradovi regiona

Za razliku od Banjaluke, gradovi regiona već se odavno bave klimatskim promjenama, pa se već preduzimaju određene mjere.

U Skoplju je jednom sedmično zabranjena vožnja automobila, a taj dan je gradski prevoz besplatan. Zagreb već odavno ima naljepnice za automobile, prema kojima se određuje kada će ko da vozi u kritičnim situacijama.

U saobraćaju u Kantonu Sarajevo na snazi je bilo pravilo par-nepar koje je uvedeno zbog visokog stepena zagađenosti zraka.

Kvalitet vazduha u Ljubljani se postepeno popravlja tokom posljednjih 10 godina, a među sistemskim mjerama koje su sprovodene u slovenačkoj prestonici je izgradnja sistema za daljinsko grijanje.

Evropski gradovi

Poput gotovo 200 evropskih gradova, Berlin je, u borbi protiv zagađenja, uspostavio “zone niske emisije”, odnosno zona u kojima se mogu kretati samo vozila koja ispuštaju male količine štetnih gasova.

Istu mjeru je 1996. godine uvela i Švedska, a površina na kojoj se ona primjenjuje varira u zavisnosti od gradova, kao i tipovi vozila kojima je dozvoljeno da ulaze u te zone.

U Briselu je brzina kretanja vozila po gradu ograničena na 50 kilometara na čas na svim saobraćajnicama, uključujući i one na kojima je u drugim gradovima obično dozvoljeno preći 70 kilometara za sat vremena.

Crna statistika BiH

Bosna i Hercegovina je prva zemlja u Evropi po broju smrtnih slučajeva zbog zagađenja vazduha, a u cijelom svijetu zauzima drugo mjesto, odmah nakon Severne Koreje.

“U Njemačkoj je broj smrtnih slučajeva izazvanih zagađenošću vazduha na 100.000 stanovnika” – 32,5, a u BiH 230,6.

Jednostavnom matematikom može se izračunati da u BiH godišnje, zbog posljedica zagađenja vazduha, umre oko 8.000 stanovnika.

Čisto radi poređenja, najgora termoelektrana u Evropi se nalazi u Ugljeviku, koja godišnje emituje više od 100.000 tona SO2 –navode u Centru za životnu sredinu.

U Evropi najgori vazduh ima makedonsko Tetovo, slijedi Tuzla, a na trećem mjestu je Skoplje.

Izvor: Blic/ Tanja Vukomanović

Facebook Twitter Preporuči na Viberu
Kopirati

Nema komentara

Sakrij sve komentare

Prikaži komentare

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!