Tek po neko ime firme u Banjaluci ispisano ćirilicom

Vlasnici kafića, trgovina, firmi, ne samo da izbjegavaju ćirilicu na reklamnim natpisima, nego srpske riječi uopšte, i okreću se čisto engleskim izrazima.

U Banjaluci radi više od 4.000 samostalnih preduzetnika, međutim tek mali broj njih odluči se da naziv firme ispiše ćirilicom, jer, kako pričaju, vjeruju da će im to otjerati mušterije. Da je ćirilica nepopularna za reklamiranje, kažu i pojedini grafički dizajneri, s objašnjenjem da nije estetski privlačna.

U posljednje vrijeme više nije atraktivno ni latinično pismo, već isključivo engleska abeceda, i to uglavnom riječi koje sadrže slova ipsilon, iks i duplo v.

“Otvorio sam kafić prošle godine, pored opremanja u koje smo mnogo uložili, dugo smo razmišljali i o nazivu, da bude neobično, konkurentno. Ćirilicu nisam uopšte ni razmatrao, odmah sam znao da će to biti neka engleska riječ jer smo okrenuti više ka mlađoj generaciji gostiju”, ispričao je vlasnik jednog lokala.

Ovaj trend stranih termina povezan je i sa činjenicom samostalni posao sve više pokreću mladi ljudi, koji se svakodnevno susreću i koriste strane termine u svom radu. Sa mladim preduzetnicima već osam godina rade u Inovacionom centru Banjaluka i u tom periodu, kažu, nisu imali nijednu novu firmu sa ćiriličnim nazivom.

“Od otvaranja ICBL 2010. godine registrovano je 37 firmi, i uglavnom su bili zastupljeni engleski termini u nazivu, budući da nastupaju na inostranom tržištu. Najviše se radi o oblasti informacionih tehnologija, virtuelna stvarnost, 3D modeling i digitalni marketing”, preciziraju u ovom centru.

I u Zanatsko-preduzetničkoj komori svjedoče da su privrednici potpuno zanemarili maternji jezik, te da se većinom okreću engleskim riječima i izrazima.

“Engleski jezik je u trendu i to je današnjoj djeci super. Oni su internet generacija, cijeli svijet im je praktično na dlanu, a lokal patriotizam je u drugom planu. U Komori nismo raspravljali o natpisima, ostavili smo svakom od preduzetnika da izabere koje će pismo koristiti”, kaže predsjednik komore Jovica Bratić, podsjećajući da je preduzetnicima već samo isticanje naziva firme veliki teret i obaveza, zbog veličine slova i table.

Zanimljivo je da se nedavno i Grad Beograd na specifičan način uključio u priču oko zaštite i promocije ćirilice. U srbijanskoj prestonici je prošlog mjeseca usvojena odluka po kojoj, će preduzetnici koji istaknu svoj naziv na ćirilici, a zakupci su poslovnog prostora čiji je vlasnik Grad, imati popust od pet odsto na zakup. Slična ideja ipak ne može „zaživjeti“ i u Banjaluci.

“Srbija to može drugačije da reguliše, ali kod nas su ravnopravna oba pisma, tri jezika i svaka odluka koja bi nekome davala prioritet može da dovede do Ustavnog suda”, izjavio je gradonačelnik Igor Radojičić.

Podsjetio je da preduzetnici imaju mnogo drugih povlastica u Banjaluci: od smanjenja naknada za uređenje građevinskog zemljišta i rente, za plaćanje u gotovini, za proizvodne delatnosti, do javnog poziva za subvencije za zapošljavanje i samozapošljavanje.

Uspjeh i sa ćirilicom

Da ćirilica nije prepreka uspjehu, pokazuje i primjer Saše Trivića, vlasnika pekare koja je, sa sada već prepoznatljivim ćiriličnim natpisom, postala brend Banjaluke, a kasnije i cijele Srpske.

“Naše mušterije nisu nam zamjerile ćirilični natpis, radili smo istraživanje i građani to čak prepoznaju kao pozitivnu stvar. To ne može predstavljati problem u Srpskoj, to je više predubijeđenje privrednika da će imati probleme i da će kupci izbjegavati njihove objekte. U Federaciji zato koristimo latinicu, u zavisnosti gdje se nalazite, tako se i ponašate”, ispričao je Trivić svoja iskustva, dodajući da dobar dio privrednika iz organizacionih razloga ne želi da koristi ćirilično pismo.

Izvor: srpskainfo.com / Autor: Nataša Telebak / Foto: Dejan Božić