RS nema uslova za transplantacije organa umrlih

Objavljeno: 23. 5. 2018 u 16:50h

U Republici Srpskoj se rade transplantacije organa isključivo sa živog donora, iako Zakon o transplantaciji ljudskih organa i Zakon o transplantaciji ljudskih tkiva i ćelija RS reguliše i postupak uzimanja organa od umrlog davaoca.

Razlog tome je što zdravstveni sistem Srpske nije u mogućnosti da ispuni uslove koji su propisani za pristupanje Eurotransplant mreži, pa se kod nas rade samo transplatacije sa živih donora.

„Prema pomenutom zakonu, u postupku uzimanja ljudskih organa od živog davaoca mora se pribaviti njegov pristanak u pisanom obliku koji je izraz slobodne volje. Živi davalac može usloviti da se transplantacija izvrši tačno određenom primaocu“, kaže Jelena Vujić, portparol Ministarstva zdravlja Republike Srpske.

Ova zdravstvena oblast u Federaciji BiH prošla je kroz izmjene Zakona o transplataciji organa i tkiva u svrhu liječenja, pa je prema novom zakonu dozvoljeno uzimati organe i tkiva sa umrle osobe radi presađivanja u svrhu liječenja pod uslovom da se darivalac za života nije tome protivio u pisanom obliku. To znači da su svi ljudi potencijalni donori organa, osim u slučaju da se za života tome ne usprotive. Ova izmjena zakona uskoro bi trebala da se desi i u Srbiji gdje je u Skupštinu Srbije prošle sedmice upućen ovakav prijedlog.

Izmjenom ovog zakona građani Federacije moraju, ukoliko se protive doniranju organa dati pisanu izjavu o nedarivanju organa i tkiva poslije smrti u svrhu liječenja prema kojima će biti osnovan Registar osoba koje nisu saglasne sa darivanjem organa i tkiva poslije smrti. Zanimljivo je istaći da se pisana izjava o nedarivanju organa može opozvati ukoliko nakon nečije smrti, bračni drug, roditelj ili punoljetno dijete da pristanak za darivanje organa.

Zakon ove oblasti u Republici Srpskoj kaže da je kod postupka uzimanja organa od umrlog davaoca propisano da se „u postupku uzimanja ljudskih organa od umrlog koji za života nije dao pisani pristanak, ali se tome nije izričito protivio, pribavlja saglasnost punoljetnog člana porodice”, što se u određenoj mjeri podudara sa procedurom u Federaciji, ali se kod nas transplatacije sa umrlih donora još uvijek ne rade.

Republika Srpska jedina u regionu i dalje nema ni registar pacijenata kojima je potrebna transplantacija organa ili tkiva, kao ni onih kojima je ona obavljena, a ne posjeduje ni jedinstvenu listu donora.

Jedina mogućnost transplantacije u RS jeste transplantacija bubrega, koja se obavlja sa živog donora i to samo na Univerzitetskom kliničkom centru RS u Banjaluci.

„Za formiranje baze podataka o primaocima ljudskih organa, ali i formiranje Jedinstvenog registra davaoca ljudskih organa koji su za života dali pisani pristanak o darivanju istih potrebno je formirati Koordinacioni centar. Osnivanje ovog centra je izuzetno složen posao imajući u vidu ozbiljnost i kompleksnost samog postupka transplantacija organa sa umrlog donora, ali i potrebe angažovanja velikog broja stručnjaka iz te oblasti. Isto tako, zakonom su jasno definisani i uslovi koje jedna zdravstvena ustanova treba da ispunjava kako bi se u njoj vršile transplantacije“, rekla je Vujićeva.

Iz ovog ministarstva navode da bi Koordinacioni centar obavljao poslove sakupljanja, obrade i razmjene podataka značajnih za transplantaciju sa svim zdravstvenim ustanovama koje se bave transplantacijom u okruženju i odgovarajućim međunarodnim organizacijama. Neophodan je neprekidan rad službe, 24 časa dnevno, sedam dana u nedjelji.

„Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS ovom problemu pristupa vrlo oprezno, kako sa strane zakonske regulative tako i u pogledu uspješne primjene u praksi kroz jačanje kapaciteta zdravstvenih ustanova i ulaganje napora za dodatnom edukacijom kadra kako bi, kada se za to steknu svi potrebni uslovi, bio uspostavljen Koordinacioni centar“, istakla je Vujićeva i dodala da je do sada u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske uspješno urađeno 30 transplantacija bubrega.

Pacijenti kojima je hitno potrebna transplantacija koja nije moguća u RS uglavnom odlaze u bolnice izvan zemlje.

„Ako liječenje nije moguće obaviti ni u ustanovama izvan RS sa kojima Fond ima ugovor, tada imaju pravo na liječenje u inostranstvu, koje Fond finansira u iznosu od minimalno 30 odsto troškova liječenja, ali i u većem iznosu zavisno od prognoza liječenja i finansijskih mogućnosti“, podsjećaju u Ministarstvu.

Hrvatska

Hrvatska je od 2007. godine članica “Eurotransplanta”, ugledne međunarodne organizacije za razmjenu organa, što nosi mnoge prednosti, među kojima je i razmjena organa za hitne pacijente, bazirana na principima solidarnosti i reciprociteta.

Izvor: mondo / Autor: Dragana Božić

Facebook Twitter Preporuči na Viberu
Kopirati

Nema komentara

Sakrij sve komentare

Prikaži komentare

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

Promo

Copyright. Sva prava zadržana. Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici sa koje je sadržaj preuzet.