Razvoj Banjaluke: Obećavaju 1.000 radnih mjesta do opštih izbora

Cilj gradske vlasti je da se za deset odsto smanji stopa nezaposlenosti u Banjaluci za deceniju, ali takva brojka, ocjenjuju stručnjaci, neće nam baš mnogo pomoći da se ekonomski uzdignemo.

Kako je navedeno u Strategiji razvoja grada do 2027. godine,  u Banjaluci se želi uspostaviti povoljno poslovno okruženje, sa jakom i konkurentnom privredom i rastom domaćih i stranih investicija. Cilj je do tada povećanje broja zaposlenih u proizvodnim djelatnostima za najmanje 30 odsto, povećanje investicija za 50 odsto, kao i bruto plate za 20 odsto.

Do kraja 2022, godine opštih izbora u BiH, nadležni očekuju da u gradu bude zaposleno 1.000 ljudi kroz partnerstva i program zapošljavanja i samozapošljavanja.

Banjaluka, nekada industrijski grad, danas živi od trgovine i javne uprave koje zapošljavaju najveći broj ljudi. Posljednji podaci pokazuju da imamo 72.000 zaposlenih, dok je krajem ovog februara na Birou bilo registrovano 26.308 građana bez posla.

Mikro-preduzeća

U gradu pretežno funkcionišu mikro preduzeća – čak 80 odsto je privrednika koji zapošljavaju do 9 radnika, srednjih preduzeća koja imaju od 50 do 250 zaposlenih je manje od 5 odsto, dok je velikih preduzeća koji imaju radne i tehničke kapacitete za značajniju proizvodnju manje od jedan odsto.

Potrebno je zato, kako se navodi u strateškom dokumentu, stvoriti uslove za jačanje malih i srednjih preduzeća i veći priliv direktnih domaćih i stranih investicija, naročito u sektoru prerađivačke industrije.

“Prerađivačka industrija pruža najveće mogućnosti za zapošljavanje i povećanje konkurentnosti, u smislu novih ulaganja u proizvodne procese, mašine i opremu, unapređenje radne snage, te razvoj inovativnih proizvoda i usluga. Razvoj prerađivačke industrije, omogućava proizvodnju i plasman proizvoda višeg stepena finalizacije na domaća i posebno inostrana tržišta, čime se povećavaju prihodi od izvoza. Ovo je pretpostavka za dalje povećanje obima proizvodnje i otvaranje novih radnih mjesta u proizvodnom sektoru” – ocijenili su nadležni.

Tome će, računaju, doprinijeti izgradnja poslovne, komunalne i saobraćajne infrastrukture, kontinuirano unapređenje administrativnih procedura i javno-privatnog dijaloga, predvidljivost troškova poslovanja i sveobuhvatan sistem podsticaja, na čemu se namjerava raditi.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna bruto plata za grad Banjaluku u 2016. godini iznosila je 1.561 KM, dok je na nivou Srpske ona tada bila 1.344 marke.

“Spisak lijepih želja”

Za razvoj grada u svim segmentima, unapređenja poslovanja, poljoprivrede, turizma, infrastrukture, zdravstva planirano je u petogodišnjem periodu potrošiti 338,4 miliona maraka. Iz budžeta će biti izdvojeno 220,8 miliona KM, a iz eksternih izvora je planiran ostatak.

“Za jedan grad kao što je Banjaluka smanjenje nezaposlenosti od deset odsto je zanemarivo. Takođe, povećanje broja zaposlenih u realnom sektoru od 30 odsto je beznačajno malo u odnosu na broj ljudi u javnom sektoru, jer ako nemate alate, sredstva, fondove kojima ćete pomoći MSP i većim preduzećima i industriji koja još funkcioniše, bojim se da su to sve obećanja kao za izbore, a poslije toga više niko ništa nije upamtio šta je obećao” – smatra ekonomista Zoran Pavlović.

On poručuje i da, ukoliko za sve ove pobrojane ciljeve nisu definisane konkretne mjere i projekti kojima će se to postići, sve se onda svodi samo na spisak lijepih želja.

Načelnik Odjeljenja za privredu Radenko Komljenović poručuje ipak da “ne možemo reći da deset odsto zaposlenih nije značajan procenat”.

“Broj zaposlenih u gradu raste u kontinuitetu, broj na Birou opada, mada treba imati u vidu i da jedan broj ljudi odlazi. Vlada i Grad preduzimaju aktivnosti iz svoje nadležnosti da smanje taj proces i zadrže ljude na ovom prostoru mjerama prekvalifikacije i subvencijama” – kaže on.

Realnost

Podsjeća i da je ove godine više od 3,1 milion KM iz gradskog budžeta planirano za otvaranje novih radnih mjesta na području Banjaluke, a značajan iznos biće investiran u poslovnu zonu „Ramići” i otvaranje nove poslove zone kod „Jelšingrada“.

Ekonomista Predrag Duduković vjeruje da se u strategiji išlo sa opreznim postotokom ka povećanju broja zaposlenih, s obzirom da je danas jako teško i nekoliko procenata zaposliti, a kamoli 10.

“Svako ko pravi strategiju zna da su to najbitniji parametri za razvoj jednog grada, ali stvar je u tome kako je planirano da se dođe do tih ciljeva, da li su oni dovoljno dobro razrađeni i realno ostvarivi, jer povećati investicije za 50 odsto je vrlo visok procenat” – zaključuje Duduković.

Prelivanje radnika

Posljednja velika investicija u Banjaluci o kojoj se još priča, otvaranje tržnog centra Delta planet, donijela nam je, kako je zvanično rečeno, 2.000 radnih mjesta u gradu. Ipak, stručnjaci su skeptični u tačnost ovih brojki, posebno kada znamo da su pojedine radnje posao samo preselile u Deltu, a svoje dotadašnje objekte zatvorile.

“To nisu nova zapošljavanja, to je prelivanje iz jednih radnji u druge. Realna slika o onome što je Delta donijela Banjaluci i koliko je doprinijela stvarnom zapošljavanju znaćemo za nekih godinu dana” – rekao je ekonomista Predrag Duduković.

Izvor: Srpskainfo/ Nataša Telebak/ Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija