Radoslav Gajanin, rektor Univerziteta u Banjaluci: Medicinski kampus niče na Paprikovcu

Gradnja Medicinskog fakulteta u blizini Univerzitetskog kliničkog centra RS trebalo bi početi do kraja godine jer su ispunjeni gotovo svi preduslovi za to.

Rekao je to u intervju za “Glas Srpske” rektor Univerziteta u Banjaluci Radoslav Gajanin i dodao da se stiglo do izrade izvedbenog plana za gradnju objekta.

“Na Paprikovcu je planirana gradnja Medicinskog kampusa u sklopu kojeg će biti smješteni svi studijski programi Medicinskog fakulteta. Time ćemo riješiti dugogodišnji problem smještaja Medicinskog fakulteta koji je praktično podstanar u zgradi Zavoda za zapošljavanje. U sklopu medicinskog kampusa planirana je i izgradnja srednje medicinske škole, kao i centra za biomedicinska istraživanja” – istakao je Gajanin.

GLAS: Vlastiti prostor nema još nekoliko fakulteta u sastavu Univerziteta. Šta se radi u vezi sa tim pitanjem?

GAJANIN: Nedostatak smještajnih kapaciteta za pojedine organizacione jedinice je osnovni problem s kojim se Univerzitet suočava. Osim Medicinskog fakulteta, vlastiti prostor nemaju ni Šumarski i Arhitektonsko-građevinsko-geodetski fakultet. Vodimo intenzivne razgovore sa Vladom RS i resornim ministarstvom kako bi našli rješenje da se dovrši gradnja AGGF-a. Taj objekat biće dovoljan za smještaj najmanje dva fakulteta.

GLAS: Prijedlog upisnih kvota za akademsku 2019/2020. godinu već je pripremljen. Da li ste se pri kreiranju upisne politike vodili potrebama tržišta rada?

GAJANIN: Aktivno smo radili na usaglašavanju upisnih kvota za narednu akademsku godinu i planirano je 600 mjesta manje u odnosu na plan prošle godine. Upisne kvote ove godine veoma su racionalne za razliku od lani kada je ostvarenje upisa bilo oko 60 odsto od planiranog, a  u narednoj akademskoj godini očekujemo da bude iznad 80 odsto. Imamo obećanje resornog ministra Srđana Rajčevića da ćemo u slučaju veće zainteresovanosti za pojedine studijske programe moći računati na proširenje liste i upisati studente koji su uspješno položili prijemni ispit i stekli uslove za upis.

GLAS: Da li studijskim programima koju ne upišu dovoljan broj studenata prijeti gašenje?

GAJANIN: Gašenja definitivno neće biti jer su to licencirani studijski programi. Ukoliko za neke ne budemo imali adekvatan broj upisanih brucoša nastava se neće organizovati, a tim studentima ćemo ponuditi druge studijske programe na naučnom polju koji ih zanima.

GLAS: Šta Univerzitet konkretno radi na jačanju marketinga i privlačenju studenata?

GAJANIN: Preduzeli smo niz aktivnosti na promociji. Pripremamo video i promotivni materijal koji bi trebalo da bude gotov iduće sedmice, a koji će se emitovati putem medija. Aktivni smo i na društvenim mrežama putem kojih predstavljamo naše fakultete. Sredinom aprila u Banjaluci će se održati Dani studenata, a organizovaćemo i Dan otvorenih vrata i pozvati sve maturante iz Srpske da dođu i upoznaju se sa radom fakulteta koji žele da upišu. Takođe, u sklopu Dana studenata pripremamo i festival fakulteta.

GLAS: U Srpskoj su vidljivi ogromni raskoraci između potreba tržišta rada i upisne politike, i stiče se utisak da se godinama priča o tom problemu, ali ništa ne radi. Kako dugoročno riješiti taj problem?

GAJANIN: Kada se analizira tržište rada na području RS i BiH vidljivo je da potrebe za specifičnim visokoobrazovnim kadrovima male i mi se ne možemo ograničiti samo na tržište naše zemlje. Moramo gledati i na svjetsko tržište. Naši studenti nakon završetka studija su kompetentni da rade bilo gdje.

GLAS: Ima li na fakultetima viška nastavnog kadra?

GAJANIN: U prethodnom periodu smo imali deficit i asistenata i profesora, a taj deficit su pokrivali gostujući nastavnici. Međutim broj gostujućih profesora je drastično smanjen u ovoj akademskoj godini, za oko 60 odsto, a ta mjesta je popunio domaći kadar. Lani smo zaposlili više od 50 novih asistenata koji su bili naši najbolji studenti. Cilj nam je da naši nastavnici izvode kompletnu nastavu na prvom ciklusu studija.

GLAS: Funkciju rektora obavljate gotovo godinu i pol, šta je konkretno urađeno na Univerzitetu u tom periodu?

GAJANIN: Iako se mnogo radilo i radi, možda je najznačajnije podmlađivanje kolektiva. Značajno smo radili i na unapređenju nastavnog procesa. Insistirali smo da se na svim studijskim programima precizno planira izvođenje nastave ali i da se akcenat stavi na praktičnu nastavu. Ostvaren je i vidan napredak u pogledu međunarodne saradnje, kako nastavnika i saradnika tako i administrativnog osoblja Univerziteta i studenata. Nivo razmjene je porastao za gotovo 100 odsto u odnosu na raniji period. Takođe raste i broj publikacija naših nastavnika i saradnika u međunarodnim časopisima. Izdvojili smo i dodatna sredstva kako bi stimulisali naučnu produktivnost.

GLAS: Dokle se stiglo sa procesom reakreditacije i akreditacije Univerziteta i studijskih programa?

GAJANIN: Rješenje o reakreditaciji Univerziteta i akreditaciji pojedinačnih studijskih programa očekujemo do kraja mjeseca. Pripreme za to smo započeli 2017. godine predano radeći na otklanjanju svih slabih strana Univerziteta, fakulteta i pojedinačnih studijskih programa. Komisija sastavljena od međunarodnih stručnjaka, koja nas je posjetila prošle sedmice, izrazila je veliko zadovoljstvo zatečenim stanjem. Želim da poručim da naši studenti mogu biti mirni, jer je naš Univerzitet među prvim akreditovanim univerzitetima u BiH, a diplome su priznate u cijelom svijetu.

Znanje srednjoškolaca

GLAS: Kakav je nivo znanja s kojim srednjoškolci upisuju fakultete?

GAJANIN: Čini mi se da iz generacije u generaciju srednjoškolci dolaze sa sve većim znanjem. Tvrdim to kao profesor Medicinskog fakulteta jer često mi se desi da jednoj generaciji kažem da je najbolja otkako predajem, a onda dođe sljedeća i bude još bolja. Jasno je da postoje razlike i da fakultete poput Medicinskog i Elektrotehničkog upisuju samo najbolji, ali generalno gledajući znanje brucoša i na drugim fakultetima je više nego zadovoljavajuće.

Izvor: Glassrpske/ Anita Janković-Rečević