Pothodnik na tranzitu spreman tek za 45 dana

Kružni tok na Istočnom tranzitu pušten je u rad prije tri mjeseca uz prisustvo republičkih zvaničika, ali podzemni prolaz za pješake do danas nije urađen do kraja.

“Nije se jednom desilo da požure svečano da otvore neki put, mada radovi nisu još do kraja završeni” – komentarišu građani infrastrukturne projekte u Banjaluci.

Najsvježiji primjer je upravo kružni tok kod “Delte”, vrijednosti 2,8 miliona KM, otvoren u aprilu. Mada je protok saobraćaja na ovoj dionici sada mnogo bolji, raskrsnica je i dalje prava glavobolja za osobe sa invaliditetom, majke sa kolicima i bicikliste. Ove kategorije građana još čekaju na pokretne trake koje trebaju biti postavljene u pothodnik.

Iz preduzeća “Niskogradnja”, koje je izvođač radova, potvrdili su portalu Srpskainfo da bi pokretne trake iz Kine trebale stići za mjesec i po dana.

“One su završene i utovaraju se na brod, a 45 dana je rok isporuke da stignu i onda će početi montaža. U fabrici nisu mogli ispoštovati rokove, nismo uopšte mogli doći na red za proizvodnju i to je najveći problem. Pothodnici se inače mogu koristiti, osvijetljeni su, ograđeni, potrebno je samo još ugraditi elevatore” – kažu u ovom preduzeću.

Nakon postavljanja pokretnih traka, dodaju, moći će završiti još preostali dio zanatskih radova i zatvoriti čeličnu konstrukciju u pothodniku.

Pored pješaka, primjedbe na novoizgrađeni kružni tok imaju i biciklisti, kojima takođe ova raskrsnica zadaje muke, jer se staza za dvotočkaše nalazi samo s jedne strane saobraćajnice i prekida se na samoj raskrsnici.

Mnogo je primjera svečanih otvaranja određenih javnih infrastrukturnih projekata koji ostaju nezavršeni, pogotovo u odnosu na nemotorizovani saobraćaj, naglašava Dragan Kabić iz Centra za životnu sredinu.

“U vezi pothodnika kod „Delte“, mi smo još u prvoj fazi izvođenja radova upozoravali na probleme koji će se javiti na ovoj dionici za pješake i bicikliste. Nadležni su nas uvjeravali da čine sve što mogu i da pješaci i biciklisti neće biti zapostavljeni na datoj dionici. Od tada mjeseci prođoše, a čak ni ta planirana, i istovremeno u startu pogrešna, rješenja ne ugledaše svjetlost dana. Pješaci, u kišnim danima, mogu da pređu na drugu stranu koristeći ribarski aksesoar, osobe s invaliditetom i biciklisti mogu izabrati prelaz kod Kampusa ili kod „Lesnine“. Takođe, biciklistička ,,staza“ s jedne strane ponire, a integracija biciklističkog saobraćaja iz pravca Lazareva, desno u ulicu Olimpijskih pobjednika ostaje na onome: izaberi jedan put – i sigurno ćeš pogriješiti” – satirično kaže Kabić.

On se osvrnuo i na kapitalni projekat novog Zelenog mosta. Pohvalno je, kaže, što je po prvi put u poslijeratnom periodu biciklistička infrastruktura uzeta u obzir pri izgradnji jednog novog infrastrukturalnog projekta, iako je riječ o najlakšem i najjeftinijem načinu.

“Ono što je, eufemistički rečeno – problematično, jeste to što s jedne strane integracija biciklista u nastavak saobraćajnice ne postoji. Odnosno, postoji, ali na jedan veoma nebezbjedan način” – zaključuje on, uz opasku da je to mnogo pogubnije od prekršaja koje čine biciklisti dok voze preko pješačkih prelaza.

Prah i sjaj

Novi most na mjestu nekadašnjeg “Zelenog” otvoren je prošlog mjeseca uz muziku i pompu, automobili saobraćaju, ali na samo stotinu metara pješaci prolaze na sreću jer su trotoari raskopani, a semafori i rasvjeta “posječeni” zbog proširenja raskrsnice između Ulica Branka Morače i Kozarske.

Radnike su mještani Kočićevog Vijenca tek ovih dana vidjeli. U preduzeću “Prijedorputevi” koje je gradilo most kažu da ti radovi nisu bili u njihovoj nadležnosti, te da oni sada čiste plato i pristupne saobraćajnice koje su koristili.

Izvor: Srpskainfo/ Nataša Telebak/ Foto: G.Šurlan/ RAS Srbija