Pola vijeka od banjalučke katastrofe

Približava se značajan jubilej za stanovnike Banjaluke: pola vijeka od katastrofalnog zemljotresa koji je zadesio ovaj i okolne krajiške komune. Tačno 26. i 27. oktobra Banjaluku su zatresla dva žestoka potresa. Tlo ispod Banjaluke se prvo “naljutilo” u nedjeljno poslijepodne u 16,36 časova, a narednog jutra u 9,11 seizmolozi su registrovali udar u epicentru od 8,5 stepeni mjereno po Merkaliju ili 6,6 po Rihteru.

Prvo nedjeljni pa onda ovaj drugi razorili su grad koji je podsjećao na Hirošimu nakon udara atomske bombe. Zvanično, poginulo je 15 sugrađana, a 1.117 je teže i lakše povrijeđeno.

Materijalna šteta je bila ogromna: potpuno je uništeno 86.000 stanova i kuća, a velika oštećenja pretrpili su školski, kulturni, zdravstveni, privredni i javni objekti – više od hiljadu.

“Grad mladosti” uskoro je – nakon katastrofe – ostao bez svoje omladine. Autobusi i vozovi odvozili su iz ranjenog grada osnovce i srednjoškolce u razna mjesta širom Jugoslavije na nastavak školovanja tek započete školske godine.

Već sutradan 28. oktobra sravnjeni grad posjetio je Tito. Uslijedila je ogromna solidarna aktivnost na sanaciji šteta u koju su se uključili radni ljudi širom zemlje.

Brzo, uz podršku nekadašnje JNA, počela je obnova. Sredstva solidarnosti, koja su pristizala iz zemlje i inostranstva, strogo kontrolisanim kanalima usmjeravani su na obnovu Banjaluke putem Fonda za obnovu i izgradnju. Na čelu Fonda, sjeća se potpisnik ovih redova, bio je direktor Meho Pirolić. On je zajedno sa tadašnjim predsjednikom opštine Živkom Babićem i Izvršnog odbora Rankom Čurčijom usmjeravao ogroman novac u prioritete: stambenu izgradnju i objekata iz tzv. društvenog sektora, obrazovanja i zdravstva.

Privredu su sanirali domaći i strani stručnjaci. Iz dalekog Japana, tako su došli inženjeri koji su imali (pre)bogato iskustvo na obnovi Hirošime. Japanci su bili angažovani na sanaciji (bivšeg giganta) Industrije celuloze i papira/INCEL.

Uporedo sa privredom nicala su nova stambena naselja. Uz “Borik” građevinci su radili na izgradnji stanova na Starčevici, novim “Čairama”… Banjaluka je u postzemljotresnom periodu bila u centru pažnje domaće i svjetske javnosti.

Brojne novinske ekipe pohodile su ovaj grad odakle su slali izvještaje i reportaže. Za ovu priliku autor ovog teksta izdvojio je samo jedan objavljen u prestižnom NIN-u pod naslovom: “Zemljo ne ljuti se”. Naslov sve “govori”, a sjajnu priču potpisao je nezaboravni reporter Tihomir Lešić.

U ovom mjesecu naš portal će objaviti više tekstova na temu i vrijeme kada se “zemlja ljutila” na ovaj grad i njene stanovnike.

Banjaluka.com / Autor: Slobodan Pešević