Podgrijana inicijativa – mogu li se Banjalučani grijati na termalne vode?

Objavljeno: 20. 4. 2019 u 12:32h

Uz činjenicu da je završena sezone grijanja – poslužićemo se pozorišnom terminologijom – “spuštena je zavjesa” a topli radijatori su se već – ohladili. Njihovu “ulogu” preuzeli su priroda, sunčeva energija, pozamašan broj celzijusa ali i lagani ulazak – preko proljeća – u najtoplije godišnje doba.

Ranija rukovodstva “Gradske toplane” imala su običaj da obilježe “uspješan završetak grejne sezone”, pozovu gradske “oce” i novinare da registruju – uz obilje ića i pića – ovaj čin. Upravo tako je pisalo u pozivnicama za prijem: “Pozivamo vas da uveličate slavlje i prisustvujete prijemu povodom uspješnog završetka grejne sezone”. Baš tako.

Ta je, koliko nam je poznato, tradicija “obilježavanja” otišla u istoriju. Ali, novo je što sada Banjaluka ima dvije toplane – jednu “Eko” koja dejstvuje na sječku(drvo), a druga “Toplana AD”  na tečno gorivo. Budući da je ovaj put izostao prijem povodom “uspješnog završetka grejne sezone” Banjalučani, a posebno oni koji koriste usluge ove dvije “Toplane” ostali su uskraćeni za bar dva važna podatka: koliko je energenate i koje vrste utrošeno u zagrijavanje zatvorenih prostora i kako su ove komunalne organizacije poslovale u prošloj godini.

Nezvanično saznajemo – u plusu za oko milion KM. Potrošači njihovih usluga znaju da grijanje moraju plaćati cijelu godinu, što znači i u periodu kada vanjske temperature dostižu tropske vrućine. A to nije mali iznos za prosječne plate koje iznose između 800 i 900 km.

Zašto ovaj osvrt?

Potpisnik ovih redova sjeća se perioda kada je građena “Gradska toplana” koja je puštena u rad davne 1974. godine. U periodu kada se vlast odlučila za ovu investiciju upoznali smo Dragu Slunjskog, tada uglednog i iskusnog geologa. Inženjer Slunjski nas je uvjeravao da se u ovom slučaju radi o promašenoj i pogrešnoj investiciji koja će “udariti po džepu” građane, tj. korisnike njene usluge.

Podsjećamo da je od tog događaja prošlo tek nekoliko godina od serije zemljotresa koja je kulminirala katastrofalnom kataklizmom i potresom od 7,5 merkalija po Rihteru. Bilo je to 26. i 27. oktobra 1969. godine.

Drago Slunjski – kao iskusan poznavalac ove “materije” – ubjeđivao nas je da bi se Banjalučani mogli grijati besplatno, odnosno na prirodni resurs. Tu tezu potkrepljivao je činjenicom da se grad od tada blizu 100.000 stanovnika moga zagrijevati termalnim vodama. Dokazivao je to faktom da se Banjaluka na sve četiri strane – od istoka do zapada, od sjevera do juga – nalazi na trusnom području. A ono je “idealno” za potrese različitih inteziteta.

Po sjećanju inženjera, Slunjski je tvrdio da to znači kako se ispod tla – na nepoznatoj dubini – nalazi šljunkasta podloga iz koje izviru tople vode. Navešćemo samo dva najznčajnija: izvorišta termalne vode koji se nalaze na području Slatine ili naselja Sitari – znana kao “vrućica” kod Gornjeg Šehera (Srpske Toplice). Pokojnog Slunjskog tadašnje vlasti nisu poslušale pa je izgrađena mreža za toplovod čiju je vodu zagrijavala – nafta.

Sada je došlo pojačanje “Eko toplane” u vidu sječki što je podrazumjevalo (ne)plansku sječu drvnih sortimenata. Kojim ovo područje obiluje. Ali, ne i do vijeka.

I još jedan fakat: U vrijeme dok je poziciju gradonačelnika Banjaluke “držao” Slobodan Gavranović Gradsku upravu posjetila je grupa geologa i stručnjaka za toplinsku energiju sa Islanda. Bili i – otišli .Ostaće tajna zašto su bez pozdrava napustili Banjaluku. Da li su i oni bili na tragu ideje koju je davno prije njih promovisao rečeni Drago Slunjski?

Podsjetimo da su aktuelne republičke vlast – na sva zvona – promovisale i platile istraživačke radove za pronalazak nafte. Nafta nije pronađena, a istražioci su se povukli. Koliko (nas) je to koštalo – to znaju samo odabrani.

Da je bilo pameti i da su oni koji odlučuju o javnim sredstvima poslušali savjet tada iskusnog geologa ko zna možda bi se energent u vidu termalnih voda našao bez mnogo troškova i na “pristojnoj” zemljinoj dubini – ne daleko od površine. U tom slučaju Banjalučani bi se grijali po daleko nižim cijenama nego danas. A za nestašicu nafte i cjenovnu amplitudu po barelu na Londonskoj berzi ne bi – brinuli.

Banjaluka.com/ Autor: Slobodan Pešević

Facebook Twitter Preporuči na Viberu
Kopirati

1 komentar

Sakrij sve komentare

Prikaži komentare

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?

Komentari na clanak: Podgrijana inicijativa – mogu li se Banjalučani grijati na termalne vode?

  1. Banjalučanin

    sa mnogo zakašnjenja se zahvaljujem pametnim riječima i ugodnom za čitanje tekstu

    Prikaži/sakrij komentare

    Prijavi komentar

    Spam
    Reklama
    Vrijeđanje

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

Promo

Copyright. Sva prava zadržana. Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici sa koje je sadržaj preuzet.