Košulje sa zmijanjskim vezom moderne u Americi

Ljetnu sezonu, kada se u Banjaluku sjati veliki broj turista, spremno dočekuju i prodavci suvenira na čijim policama svoje nove vlasnike “čekaju”, ali ne zadugo, drveni dajak čamci, makete tvrđave Kastel te razni tradicionalni predmeti i druge šarolike rukotvorine.

Bez obzira na to iz koje zemlje dolaze, mnogi strani gosti, osim lijepih uspomena, iz grada na Vrbasu žele da ponesu i nešto što će ih podsjećati na nezaboravne dane, a među predmetima koji prvi nestaju sa polica jesu i suveniri sa motivima Hrama Hrista Spasitelja, džamije Ferhadije te čuturice sa rakijom. Veoma su tražene i lutkice u narodnoj nošnji, a košulje sa zmijanjskim vezom završile su čak i na drugom kontinentu.

“Tradicionalno, svake godine jedan turista iz Londona dođe kod nas i pokupuje sve košulje sa narodnim motivima i vezovima. Nedavno je jedan mladić iz Amerike, čim je ugledao pamučnu košulju sa narodnim vezom, tražio da je kupi ne pitajući za cijenu. Kazao je da će je rado nositi u svojoj zemlji” – rekla je Mirjana Palija iz Etno-galerije “Duga”.

Ona priča da im dolaze ljudi iz raznih dijelova svijeta i da stranci često traže da im priča o našoj tradiciji i nastanku nošnji i suvenira.

“Žele da čuju više o ljepotama naših kulturnih spomenika, nošnji i vezova koje prvi put vide na suvenirima. Sve ih domaćinski dočekamo uz kafu i rakiju, pričamo im o našoj davnoj prošlosti i vremenima za koja se vežu suveniri” – rekla je Palija i dodala da  ima mnogo zainteresovanih koji žele da nauče tkati te izrađivati tradicionalne vezove.

Ona naglašava da većina turista najviše cijeni autentične ručne radove.

S puno ljubavi suvenire izrađuje Marinko Šolak, koji kaže da se zahvaljujući turistima ljepote banjalučkih kulturnih spomenika, tradicionalna narodna odijela i slike Vrbasa mogu vidjeti u svim krajevima svijeta.

“Veliko mi je zadovoljstvo da na taj način predstavim naš grad, naš narod i tradiciju. Najbolje se prodaju mali drveni dajaci i kamene makete tvrđave Kastel, a turisti se najviše obraduju kada čuju da to sve ručno izrađujem” – kaže Šolak.

On dodaje da su mu najbolji kupci “naši ljudi” koji odlaze u inostranstvo.

“Oni svoj rodbini, poznanicima ili poslovnim partnerima žele da odnesu neki autentičan poklon. Često se odlučuju za suvenire, koji svjedoče o našoj prošlosti i kulturnom nasljeđu” – kazao je Šolak.

Prodavac iz knjižare i galerije “Riznica” Predrag Damjanović smatra da turisti, nažalost, nisu dovoljno upućeni gdje mogu da kupe suvenire.

“Turisti često slučajno nabasaju na naše suvenirnice i kad uđu ne izlaze satima. Nedavno je organizovano došla grupa Kineza koja je više od sat ostala u radnji razgledajući” – kazao je Damjanović.

Istakao je da su mu pripadnici EUFOR-a iz Latinske Amerike postali česti gosti otkako su vidjeli našu srpsku šajkaču s grbom. Skoro svaki put kad idu kući kupe po jednu, a vole i da ponesu plosku i čokanjčić za rakiju. Ponekad, bogami, sa mnom i popiju koju “ljutu” i uz čašicu propituju o našoj nošnji, tradiciji. Žele da znaju šta predstavljaju šajkača i grb i zašto su baš takvi – kazao je Damjanović i dodao da malo koji stranac odbije manastirsku rakiju.

U radnji “Suvenir” kažu da posjetioci najviše kupuju šolje za kafu, makete Ferhadije, marame i vjersku literaturu.

“Suveniri koje prodajemo napravile su zanatlije iz Banjaluke, bakarne predmete dobijamo iz Bugojna, a mali dio robe je iz Turske” – kaže prodavačica.

Mladen Šukalo iz TOBL-a istakao je da je pokrenuta promocija zvaničnog suvenira grada.

“Cilj nam je bio podstrek umjetnicima i zanatlijama da ne napuste tradiciju izrade suvenira” – rekao je Šukalo i dodao da je svake godine sve više suvenira koji podsjećaju na krajišku ljepoticu.
Kesten i dajak

Stručna saradnica TOBL-a Slađana Golić kazala je da su turistima primamljivi suveniri pozlaćeni kesten i stakleni dajak.

“U prethodnoj godini prodali smo dva pozlaćena kestena po cijeni od 174 KM i četiri staklena dajaka, a svaki od njih je koštao 228 KM. Do sada smo u ovoj godini prodali dva staklena kestena” – rekla je Golićeva.

Izvor: Glassrpske/ Jelena Cvijanović