Japanac po znanje došao u Banjaluku

Prekrasna arhitektura, srdačni domaćini, lijepe Banjalučanke i punjene paprike mozaik su najljepših slika o Republici Srpskoj u očima mladog Japanca Hironorija Sugijame (24) iz Nagana, koga su doktorski studiji doveli u Banjaluku.

Ovaj pomalo sramežljivi student prve godine doktorskih studija u Srpsku je došao na tri mjeseca zahvaljujući stipendiji za globalne lidere, a dane provodi u laboratorijama Prirodno-matematičkog fakulteta (PMF) Univerziteta u Banjaluci, gdje sa profesorima i studentima istražuje karbonska vlakna, koja su tema njegovog doktorskog rada.

“Od svog mentora u Japanu sam čuo mnogo lijepih stvari o Banjaluci, jer je dobar prijatelj sa profesoricom Suzanom Gotovac-Atlagić koja radi na PMF-u i koja je studirala u mojoj zemlji pet godina. Putem interneta sam se detaljno informisao i odlučio da dođem”, priča Sugijama.

Iako dolazi iz zemlje koja koristi najmoderniju tehniku i tehnologiju zadovoljan je stanjem koju je zatekao na banjalučkom fakultetu.

“Nema mnogo skupih, savremenih uređaja, ali studenti imaju normalne uslove. Rade veoma dobro i istražuju odlične stvari. Ono što bih im savjetovao je da zajedno sa profesorima osmisle kakve bi uređaje mogli napraviti, a koji bi im pomogli u radu. To je u Japanu raširena praksa koja dovodi do razvoja i unapređenja zemlje”, naveo je on.

Osim Banjaluke posjetio je nekoliko okolnih gradova, a ono što je vidio oduševilo ga je, zbog čega je, kazao je, srećan što se upustio u ovu avanturu i došao na Balkan.

“Bio sam u Prijedoru, Novom Gradu, Beogradu i Sarajevu, a profesorica Suzana se potrudila da obiđem i nekoliko industrijskih postrojenja, koja su vrlo interesantna i razvijena. Rudnik Omarska je za mene posebno značajan, zbog doktorskog rada, a uskoro ću obići i rudnik SASE”, kazao  je ovaj Japanac.

U potpunosti ga je razoružala srdačnost i ljubaznost domaćeg stanovništva, iako je, kako sam kaže, tradicionalni Japanac čiji karakter krase ćutljivost i hladnoća.

“Građani koje srećem na ulici, na fakultetu i u studentskom domu gdje sam smješten veoma su topli i ljubazni. Svi su me prihvatili i već imam nekoliko drugova. Mnogi studenti su mi prišli da pitaju kako se snalazim i ponudili pomoć. To u Japanu nije slučaj”, priča Sugijama.

Kako kaže, ono što ga je veoma iznenadilo i oduševilo je to što političari na vlasti imaju blizak odnos sa građanima.

“Jedan dan dok sam bio na fakultetu u laboratoriji se pojavio ministar nauke i tehnologije RS i svi su opušteno razgovarali s njim. To je za mene bilo nevjerovatno, jer u je u mojoj zemlji to nezamislivo”, istakao je mladi doktorand.

Na pitanje da li je zapazio banjalučke djevojke, Hironori se stidljivo osmijehnuo, istakavši da se takve ljepotice rijetko viđaju. Oduševljen je i domaćom kuhinjom, a punjene paprike potpuno su “kupile” njegovo nepce.

“Probao sam razne delicije i vaša hrana budi sva čula. Punjene paprike su broj jedan, a mnogo mi se sviđaju i ćevapi, kao i vaš način pohovanja piletine. Bolji je od japanskog. Rakiju još nisam probao, ali sam slušao dosta o njoj i zato ću je ponijeti porodici kao suvenir”, ispričao je ovaj mladić i dodao da srpski jezik nije nimalo lak i da je naučio svega nekoliko riječi.

Najteže mu pada saobraćaj, koji ga, kako sam kaže, često blokira, te se mnogo razlikuje od onog u Japanu.

Radne navike

Hironori Sugijama kaže da se Srbi i Japanci mnogo razlikuju po radnim navikama.

“Japanci rade previše, ali naša kultura je takva i mnogi ljudi zaposleni u velikim kompanijama rade do kasno u noć. Koliko sam uspio vidjeti situacija u RS je drugačija i radi se dosta manje. Šalio sam se sa profesoricom Suzanom da bi balans između nas i vas bio idealan. Da mi radimo malo manje, a vi malo više”, istakao je ovaj mladi Japanac.

Izvor: Glas Srpske / Autor: Anita Janković-Rečević