Humanitarno udruženje žena Duga: Mlade vezilje čuvaju zmijanjski vez

“Ljubav prema čuvenom zmijanjskom vezu rađala se svaki put kada bih vidjela žene koje su vezući stvarale fascinantne proizvode. Tada sam odlučila da naučim tajne tog veza i učestvujem u očuvanju tradicije za buduća pokoljenja.”

Tako je svoju priču o čuvenom zmijanjskom vezu započela student Milica Spremo, jedna od polaznika kursa rukotvorina u Humanitarnom udruženju žena “Duga”.

“Velika je zainteresovanost za radionice u kojima mi mladi za tri mjeseca možemo da naučimo nešto lijepo i prije svega korisno”, kazala je Spremo.

O interesovanju mladih za spoznavanje vještina srpskog naroda i tradicije najbolje govori činjenica da su radionice “Duge” za rukotvorine ispunjene do posljednjeg mjesta.

“Kroz radionicu zmijanjskog veza, koja je trajala tri mjeseca, zajedno sa mnom prošlo je mnogo mladih djevojaka. Poznavati zmijanjski vez za mene je prije svega duhovno blago. Fascinirao me je sklad geometrijskih ornamenata. Najčešće su to rombovi i prikriveni krstovi, koji se prepliću isključivo u tamnoplavoj boji”, objasnila je Spremo.

I njena koleginica Marina Palija kaže da je uživala na kursu zmijanjskog veza.

“Kao članice kluba mladih nosimo odgovornost da promovišemo i nastavimo rad starijih članica udruženja”, rekla je Palija.

Direktor HUŽ “Duga” Galina Marjanović je kazala da je zadovoljna odzivom mladih za radionice rukotvorina.

“Sve je počelo prije 22 godine, kada smo osnovali naše udruženje i organizovale radionice za žene. Tu se našao i zmijanjski vez, pa je naše udruženje, zajedno sa još nekoliko sličnih organizacija, pomoglo u pripremi nominacije za UNESCO. Jedan od uslova da uđemo u UNESCO-ovu listu nematerijalne baštine bio je da žene i danas znaju i koriste taj vez”, kazala je Marjanovićeva.

Dodala je da posao vezilja zahtijeva punu koncentraciju, preciznost i mnogo vremena, ali da je vez koristan, jer pomaže u osnaživanju žena.

“Lijep je osjećaj kada nešto stvorite svojim rukama. Za najjednostavniji mini-vez potrebna su oko dva sata”, kazala je Marjanovićeva.

Istorija veza

Plave niti na bijelom platnu osnova su zmijanjskog veza, nastalog u mjestu Zmijanje na planini Manjača, nadomak Banjaluke. Do sredine 19. vijeka to je bila crna vuna na lanenom platnu, koju su žene bojile biljkama i njome ukrašavale odjeću i posteljinu. Bogatstvo i varijacije veza određivali su društveni status seoskih žena.

Izvor: Glas Srpske