Građani imaju sve veće potrebe za medicinskim uslugama: Intervju sa direktoricom Doma zdravlja Nevenom Todorović

Objavljeno: 11. 10. 2019 u 16:47h

Nevena Todorović, specijalista porodične medicine i donedavni vršilac dužnosti direktora Doma zdravlja Banjaluka, imenovana je prošli mjesec za direktora ove ustanove. Dr Todorović je do sada bila pomoćnik direktora Doma zdravlja za medicinske poslove, a na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci angažovana je na Katedri za porodičnu medicinu. To je bio i povod za razgovor s njom.

Odmah najnezahvalnije pitanje, kako posluje Dom zdravlja, da li je opterećen dugovima?

U domu zdravlja postoje određeni dugovi, koji su proizašli iz našeg načina finansiranja, tj. ugovora sa Fondom zdravstvenog osiguranja, kao i dio dugova, koji datiraju još iz 2008. godine, kada je došlo do povećanja plata zaposlenima u zdravstvu, pa se od tada jedan iznos nama knjiži kao kreditno zaduženje.

Ima li Dom zdravlja dovoljno radnika, ili možda višak ili manjak radne snage?

Mi na papiru imamo višak kadra, ali to nije stvarni višak.  Realno,  po standardima  i ugovorom s Fondom ZO imamo višak radnika, ali to nije realni višak. Problem je što mi s Fondom ZO ugovaramo novac za isplatu manjeg broja radnika, nego što nam je stvarno potreban da obezbijedi na kvalitetan način potrebe naših pacijenata. Jer standardi i normativi koji su na snazi su napravljeni tako da posmatraju zdravstveni sistem u idealnim uslovima, kada su svi radnici na poslu, bez odmora, bolovanja. Međutim, realna situacija je drugačija i nama je potreban veći broj radnika, nego što to standardi propisuju.

Odlazi li kadar Doma zdravlja u inostranstvo?

Mi srećom, nemamo velikih odlazaka kadra u inostranstvo, sporadično se dešava, ali naši radnici, kad odlaze iz Doma zdravlja uglavnom prelaze u druge medicinske ustanove u Banjaluci.

Kakvo je materijalno stanje radnika u zdravstvu?

Plate uvijek mogu biti veće i tome treba težiti, u skladu sa mogućnostima. Iz godine u godinu se stanje treba poboljšavati. Od 2009. godine plate nisu povećavane, a troškovi života jesu. Sad će doći do povećanja osnovice  sa 135 na 145 KM. Iz razgovora s kolegama znam da je plata glavni motivacioni faktor, ali značajno nam je da imamo i dobre međuljudske odnose i poštovanje građana prema našim radnicima i obrnuto. Radnici Doma zdravlja su, u najvećem broju,  vrijedni, ljubazni i posvećeni svom poslu. Ali to nije baš uvijek lako, jer su  pacijenti zbog bolesti ponekad nezadvoljni i nervozni.  Mora se imati u vidu da smo svi osjetljivi kada se radi o zdravlju. Medicinski radnici su na prvoj liniji udara i nije im lako.

Šta vam stvara najveći finansijski problem?

Najveći problem je što se Dom zdravlja finansira od obaveznog zdravstvenog osiguranja. Osnivanjem Zavoda za medicinu rada Republike Srpske, otvaranjem privatnih ambulanti i Zavoda za stomatologiju Republike Srpske, dio pacijenata i usluga je preusmjeren njima, pa mi sad nemamo veliki broj komercijalnih usluga, koje bi nam bile izvor dodatne zarade. Prije 15,  ili 20 godina smo imali mnogo veći broj komercijalnih usluga. Sad je taj broj mali, pa je i novca manje. Mi se danas finansiramo sredstvima Fonda ZO i jednim dijelom sredstvima Grada Banjaluke.

Kako se otvaranja velikog broja privatnih amubulanti porodične medicine i pedijatrijskih ambulanti odrazilo na Dom zdravlja?

Sa privatnim ambulantama imamo korektnu saradnju, regulisana je ugovorom, a superviziju nad ugovorom ima Fond ZO. Što se tiče obima posla, ne osjeća se rasterećenost, dapače, potrebe građana su sve veće, složenost tegoba je sve veća, tako da nismo osjetili pad broja pruženih usluga. Međutim, kada na kraju godine „sravnimo“ stanje,  vidimo da nam je jedan dio pacijenata otišao u privatne ambulante, ali to nije veliki broj.

S privatnim pedijatrijskim ambulantama imamo drugačji odnos. Naime, oni neće s nama da potpišu ugovor o poslovno tehničkoj saradnji, a Fond ih nije ni obavezao na to. Većina djece, koja se liječe u privatnim ambulantama, a ne u Domu zdravlja, dolaze poslije zatvaranja ovih privatnih ambulanti, ili vikendom, u Službu hitne medicinske pomoći, mada po pravilima struke nisu za hitnu medicinsku pomoć. Pošto su kolege poprilično opterećene poslom, dolazi do izražaja problem, s obzirom da i tu  djecu mora liječiti neko, ko ih inače ne liječi, jer su registrovana u privatnim ambulantama. Srećom, imamo elektronski medicinski karton, pa imamo pristup i uvid u određene detalje zdravstvenog stanja pacijenta. Ali, nemamo uvid u sve, već samo do jednog nivoa.

Neke ambulante su zatvorene. Ada i Kuljani npr. U Česmi i Motikama ambulante rade samo nekoliko dana sedmično. Kakav je trend što se tiče ove problematike i kakva je sudbina ovih ambulanti? Ljudi ne žele da se registruju jer nema laboratorija za biohemijsku analizu?

Sistem porodične medicine nije zamišljen tako da svi članovi porodice budu raštrkani po ambulantama, već da cijela porodica bude registrovana kod istog tima porodične medicine i to u ambulanti, koja se nalazi najbliže mjestu stanovanja. Međutim, Pravilnikom je svima dozvoljeno da se registruju gdje žele. Da li je presudno da ambulanta ima laboratoriju. Nije. Presudna je veza između ljekara i pacijenta. Laboratorijska dijagnostika je izuzetno skupa i cjepkanje laboratorije na punktove, a mi ih trenutno već imamo sedam, je jako skupa. Vozač i laborant moraju na sva ta mjesta otići i po procedurama ih odnijeti u Centralnu laboratoriju. Zaista, nemamo prostora niti ljudstva da se u svakoj ambulanti vadi krv.

Da li je kod nas zdravstvenim osiguranjem „pokriveno“ manje ili više nego u drugim zemljama?

Mi imamo jako širok spektar onoga što pokriva obavezno zdravstveno osiguranje, ali veliki broj građana nije toga svjestan. U drugim zemljama svijeta i okruženja mnogo je manji spektar koji se građanima pruža u obaveznom zdravstvenom osiguranju. U okolnim zemljama se veliki dio ovoga što pokriva zdravstveno osiguranje, plaća posebno. I to skupo.

U toku su besplatni preventivni pregledi. Akcija ima naziv „ZA TVOJE DOBRO“.  Ko sve ima pravo na njih, treba li imati osiguranje, ili se pregledati mogu i oni koji nemaju osiguranje?

Osoba, koja želi preled, ne mora imati osiguranje. Cilj nam je da obuhvatimo što veći broj građana. Zbog toga i dolazimo u ambulante po naseljima, i građanima sa područja te mjesne zajednice pregledamo i radimo pretrage, koje nisu dugo obavili. Pacijent ne mora znati koji mu je pregled potreban, zato su ljekari tu. Na pacijentu je samo da dođu na preglede, a mi ćemo izvršti preglede i dijagnostiku. Akcija „Za tvoje dobro“ počela je 6. oktobra  u Motikama sa dobrim odzivom građana i nastavlja dalje po banjalučkim ambulantama.

Građanima je blizu da dođu,  jer ljekari ih čekaju u njihovom mjestu stanovanja, nema čekanja na preglede, na koje se inače zna čekati od šest mjeseci, do godine dana. Tu je i pokretni mamograf, koji putuje od ambulante do ambulante. Ali, već imamo probleme, jer građane pozovemo na preglede, ali oni neće da se pregledaju, nalazeći razne izgovore. Ne shvataju koliki je značaj otkrivanja boolesti u ranoj fazi i za njih i za njihovu porodicu.

Dakle, sve je besplatno?

Jeste. Preventivni pregledi su besplatni za pacijente i sve to plaća Grad Banjaluka, jer je broj preventivnih pregleda do sada bio jako mali. Gradonačelnik je iznio ovu inicijativu i mislim da je jako bitna i važna. Evo jedan primjer samo- za preventivni pregled na rak grlića materice potrebno je  68 KM. Međutim,  cijena liječenja karcinoma grlića materice, samo u prvoj godini je 20.000 KM. Ovo je informacija na temu novca, ali je najbitnija rana dijagnostika, jer se i procenat izlječivosti time rapidno podiže.

Šta ako prođe termin za besplatne preglede u određenom naselju, a neko iz objektivnih razloga nije stigao da se pregleda?

Ako je u  naselju gdje neko živi prošao termin, a pacijent nije uspio da se organizuje i pregleda, besplatan preled biće mu omogućen u Poliklinici naknadno. Niko ko to želi, neće ostati nepregledan.

Budućnost Doma zdravlja?

Težimo ka tome da našim pacijentima pružimo još kvalitetniju zdravstvenu zaštitu. Veći broj kolega će se edukovati iz raznih grana medicine, težićemo da zdravstvena zaštita bude što obuhvatnija, čime bi pacijenti manje čekali i prije došli na red. Pacijent nam je uvijek u centru pažnje i u tom pravcu idemo. Imamo plan nabavke novih aparata za dijagnostiku i dodatnu obuku za osoblje. Prevedeno, mnoge pretrage će se, nadamo se, u budućnosti raditi u Domu zdravlja i neće se morati dugo čekati u ionako, opterećenom Kliničkom centru.

Banjaluka.com/ Foto: V. Tripić

Facebook Twitter Preporuči na Viberu
Kopirati

Nema komentara

Sakrij sve komentare

Prikaži komentare

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

Promo

Copyright. Sva prava zadržana. Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici sa koje je sadržaj preuzet.