Da li je moguća repriza banjalučkog potresa?

Objavljeno: 2. 12. 2019 u 12:58h

Banjalučki i krajiški razorni potres(i), koji su se dogodili prije pola vijeka, nameću logično pitanje – da li se mogu ponoviti? Odgovor je kratak i jednostavan: mogu, jer se za proteklih pet desetljeća reprizirao u desetine “slučajeva”. Na sreću, lakšeg intenziteta i bez posljedica po materijalne štete. Seizmolozi su ovu “pojavu” objašnjavali smirivanjem trusnog područja na kojem se nalazi ovaj grad sa oko 200.000 stanovnika.

Pitanje iz naslova ovog teksta postavili smo nakon nedavne emisije na jednoj televiziji u kojoj su učestvovala trojica stručnjaka za zemljotresno inženjerstvo, seizmologiju i građevinarstvo. Sagovornici iz Beograda, Zagreba i Skoplja (grada kojeg je 1961. godine zadesio katastrofalan potres sa više od hiljadu ljudskih žrtava) složili su se da je cijeli Balkan, plus Grčka i Italija, seizmički aktivno područje gdje su bili, a i mogući ubuduće, potresi iznad sedam stepeni po Merkalijevoj skali.

Povod ovom stručnom forumu je bio nedavni zemljotres koji je razorio albanski grad Drač i okolinu.

Sagovornik iz Skoplja, stručnjak za zemljotresno inženjerstvo, taksativno je naveo vrijeme i mjesta u kojima su se dogodili “teški” potresi sa materijalnim štetama i, nažalost, ljudskim žrtvama. On je naveo i “primjer” Banjaluke. I bio je u pravu kada je rekao da su u Skoplju i našem gradu uglavnom stradale stare i od lošijeg materijala napravljene građevine.

Stručnjak za građevinarstvo iz Beograda upozorio je na neplansku gradnju i urbanistički “haos” koji “vlada” u mnogim gradovima. Posebno je podvukao problem nadogradnje zgrada.

Upravo je Banjaluka – u tom pogledu – doživjela pravu ekspanziju nakon rata u BiH. Stanovi su se nadograđivali, uglavnom, na četvoro i petspratnim objektima. U kojoj mjeri su poštovane statičke procedure, ojačavani temelji i spoljni zidovi nosivim stubovima i ankerima – teško je reći. U tom pogledu, svjedoci smo, radilo se stihijski i neplanski – uz “blagoslov” ili bez njega – nadležnih organa. Inspekcije, prije svih.

Seizmički instrumenti “govore”, a to pokazuju podaci za posljednjih sto godina, da je Banjaluka ranjiva na jače i slabije potrese sa magnitudom u njenoj zemljinoj “utrobi”. Geolozi su dokazali da ispod, na neutvrđenoj dubini, postoji šljunkovit sloj iz kojeg se “emituje” termalna voda (primjer šeherske vrućice, Slatina i dr.) i da smo na intezivnom seizmičkom području. A zemljotresi se, pokazali su brojni primjeri, događaju u – serijama.

Ako se podrhtavanje tla ne može predvidjeti, što je činjenica, onda se mora raditi da posljedice nekog budućeg potresa budu što blaže i bez ljudskih patnji i, ne daj Bože, žrtava.

Banjaluka.com / Autor: Slobodan Pešević

Facebook Twitter Preporuči na Viberu
Kopirati

Nema komentara

Sakrij sve komentare

Prikaži komentare

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

Promo

Copyright. Sva prava zadržana. Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici sa koje je sadržaj preuzet.