Biti žirant: Kako se zaštititi i “izvući najbolje od najgoreg” – savjetuje advokat Nebojša Milanović

Imate status žiranta ili dužnika po ugovoru o kreditu, a dobijate opomene pred utuženje od banke, odnosno mirkokredintne organizacije, ili je protiv Vas pokrenut i sudski postupak.

Kakva su Vaša prava, i kako je najbolje postupiti u takvoj situaciji razgovarali smo sa advokatom Nebojšom Milanovićem iz Banjaluke, iz Advokatske kancelarije “Milanović”.

Prvo pitanje koje zanima mnoga lica koja imaju status jemca je pod kojim uslovima, odnosno kada banka ili mikrokreditna organizacija može pokrenuti sudski postupak protiv jemca (žiranta)?

Odgovor na ovo pitanje je istovremeno jednostavan i komplikovan. Jednostavan odgovor na pitanje kada banka može pokrenuti sudski postupak protiv jemca (žiranta) bi bio kada glavni dužnik ne ispuni svoju obavezu po kreditu.

Ipak, sve zavisi od vrste ugovora o jemstvu koji jemac zaključi sa bankom. Ako jemac sa bankom zaključi ugovor o supsidijarnom jemstvu onda protiv jemca (žiranta) može biti pokrenut sudski postupak samo ukoliko  glavni dužnik ne ispuni svoju obavezu prema banci u roku određenom u pismenom pozivu. U praksi ovo znači da je banka dužna da pošalje pismenu opomenu glavnom dužniku i ostavi mu rok za plaćanje obaveze, pa ukoliko obaveza ne bude plaćena u tom roku, banka stiče pravo da kreditno potraživanje naplati i od jemca.

Druga opcija je da je jemac sa bankom zaključio ugovor kao jemac-platac u kom slučaju je jemac u potpunosti izjedančeni sa glavnim dužnikom i banka ima pravo izbora od koga će naplatiti kreditno potraživanje. U praksi ovo znači da banka ima pravo da naplati potraživanje od jemca, bez obzira da li je prethodno tražila ispunjene obaveze od strane glavnog dužnika. Ovo isto znači da banka može da tuži samo jemca, a ne mora da tuži i glavnog dužnika.

Na koji način banka može može naplatiti svoje potraživanje od jemca ili glavnog dužnika po kreditu i kakva je procedura naplate?

Odgovor na ovo pitanje zavisi od toga da li su i kakva sredstva obezbjeđenja banci dali glavni dužnik, odnosno jemac.

Ukoliko su ova lica samo zaključila ugovor o kreditu, odnoso ugovor o jemstvu, tada banka ima samo jednu opciju, a to je da tuži glavnog dužinka i jemca kod nadležnog suda. Nakon što banka po tužbi dobije pravosnažnu presudu (što može potrajati neko vrijeme), banka na osnovu te pravosnažne presude može da pokrene izvršni postupak (postupak prinudne naplate) na bilo kojoj imovini dužnika, odnosno jemca što uključuje nekretnine, vozila, pokretne stvari, platu, penziju i slično. Vođenje parničnog postupka po tužbi banke je najpovoljnija situacija za dužnike po kreditu,  jer u parničnom postupku imaju sve mogućnosti da osporavaju kreditno potraživanje, ističu prigovore, izvode dokaze itd.

U praksi se često dešava da su glavni dužnik, odnosno jemac pored zaključenja ugovora dali banci i određena sredstva obezbjeđenja poput mjenice ili dobrovoljne hipoteke na nekretnini. U slučaju da se radi o mjenici, banka na osnovu takve mjenice ima pravo da pokrene izvršni postupak (postupak prinudne naplate) protiv glavnog dužnika, dakle u ovoj situaciji se “preskače” tužba, odnosno parnični postupak i ide direktno na postupak prinudene naplate.

Međutim, bitno je istaći  da lica protiv kojih je pokrenut postupak prinudne naplate po mjenici imaju mogućnost da u tom postupku daju obrazloženi prigovor, u kom slučaju će, najjednostavnije rečeno, izvršni postupak obustaviti, a pokrenuti parnični postupak, pa će se postupak prinudne naplate nastaviti tek nakon što sud donese pravosnažnu presudu. Dakle, iako se na osnovu mjenice može “preskočiti” tužba, dužnici i jemci imaju mogućnost i da u ovom slučaju vode parnični postupak ukoliko daju adekvatan prigovor protiv rješenja o izvršenju.

U slučaju da je kreditno potraživanje obezbjeđeno hipotekom, lice koje je založilo svoju nekretninu (bio to dužnik ili jemac) se nalazi u najnepovoljnijoj poziciji jer banka ima mogućnost da direktno pokrene izvršni postupak radi prodaje nekretnine. Protiv Rješenja o izvršenju kojim je određena prodaja nekretnine hipotekatni dužnici imaju mogućnost izjavljivanja prigovora iz formalnih razloga, ali za razliku od prethodne situacije sa mjenicom, izvršni postupak ne može preći u parnični postupak. Drugačije rečeno, banka i u ovom slučaju ima mogućnost da „preskoči“ tužbu ali dužnici nemaju mogućnost da vode parnični postupak.

Kako postupiti u situaciji kada dobijete opomenu pred tužbu, ili protiv vas bude pokrenut sudski postupak i kako u tom slučaju zaštiti svoja prava ?

Najgore što mogu učiniti lica koja se nađu ovakvoj situaciji jeste da budu pasivna, odnosno da ignorišu opomene banke ili činjenicu da je protiv njih pokrenut sudski postupak. U tom slučaju sudski postupak će se provesti u odsustvu kreditnih dužnika, te će po okončanju tog postupka ova lica biti obavezna da plate maksimalne iznose duga, sa zakonskim zateznim kamatama i troškovima postupaka.

Shodno tome, najbolja moguća opcija za kreditne dužnike je da pokušaju sa bankom zaključiti određeni sporazum u vidu reprograma duga ili plaćanja duga uz oslobađanje od kamata, odnosno neki sličan sporazum u kojim bi olakšali svoju situaciju.

Vrlo je bitno napomenuti da banke ili mikrokreditne organizacije nerijetko pokreću sudske postupke protiv kreditnih dužnika za kreditne obaveze koje su zastarjele u cijelosti ili djelimično pri tom računajući na nepoznavanje prava od strane kreditnih dužnika. Ono što kreditni dužnici moraju da znaju je da sud ne pazi na zastaru kreditnog potraživanja po službenoj dužnosti, odnosno da kreditni dužnici moraju istiaći prigovor zastare u toku sudskog postupka zbog čega je vrlo bitno za kreditne dužnike da aktivno učestvuju u sudskom postupku. Pored toga, još češća situacija je da banke pokreću sudski postupak na osnovu mjenica koje sardže određeni nedostatak u smislu odredaba Zakona o mjenici zbog čega takve mjenice nisu važeće.

Stoga, vrlo je preporučiljivo za sve kreditne dužnike protiv kojih je pokrenut sudski postupak da se u pogledu svojih prava konsultuju sa licem koje ima stručna znanja i iskustvo iz oblasti mjeničnog prava i sporova proizašlih iz ugovora o kreditu, bilo da se radi o advokatu, besplatnoj pravnoj pomoći ili nekom trećem licu.

Kakva su  prava osobe u slučaju da je kao jemac (žirant) isplatila tuđi dug?

Što se tiče ovog pitanja, situacija je poprilično jednostvana. U slučaju da ste u svojstvu jemca isplatili tuđi dug imate pravo tužbom putem nadležnog suda tražiti da Vam lice čiji ste kredit isplatili nadoknadi sve ono što ste platili banci.

Bitno je napomenuti da lice koje je isplatilo tuđi kredit ima pravo na naknadu ne samo kreditnog duga, već i svih troškova koje je tom prilikom imalo, kao i pravo na zakonske zatezne kamate.

Ukoliko imate pitanja, pošaljite upit putem forme u nastavku.