Banjalukom svakodnevno krstari 100.000 vozila

Samo za godinu dana broj registrovanih vozila u Banjaluci povećan je za 3.266, pa ih sada u gradu ima više od 71.000.

Saobraćajne gužve u cijelom gradu su nesnošljive, naročito u jutarnjem i popodnevnom špicu, a tome svakako doprinosi sve veći broj automobila na našim ulicama.

Broj registrovanih vozila povećava se iz godine u godinu, pri tom gradom svakodnevno krstare i vozači iz drugih opština, pa se procjenjuje da banjalučkim saobraćajnicama dnevno prođe do 100.000 četvorotočkaša, što stvara ogromno zagušenje.

Prema podacima republičkog zavoda za statistiku, na području Banjaluke u 2017. godini bilo je 71.255 registrovanih vozila, što je za čak 23.000 više nego prije deset godina.

Pokazatelji govore da u gradu sa 180.000 ljudi ima 60.425 kola, odnosno jedan automobil na tri stanovnika. To bi u gruboj računici značilo da svaka porodica posjeduje po jedan automobil.

“Ne možemo reći da nam standard baš rapidno raste, ali je činjenica da je potreba za vozilom svakim danom veća. Više vozila znači i više gužve, saobraćajnih nezgoda i zagađenja. London je metropola, ali ima manji broj vozila na 1.000 stanovnika nego Banjaluka, a zašto je tako, jer je kod njih razvijen i daleko pristupačniji javni prevoz, za koji se onda i građani radije opredjeljuju nego za vožnju automobilom”- ističe direktor Agencije za bezbjednost saobraćaja RS Milija Radović.

Uporedo sa infrastrukturnim projektima u Banjaluci, napominje Radović, treba raditi i na unaprijeđenju javnog saobraćaja u gradu. Trenutno su u Banjaluci registrovane 23 gradske i 34 prigradske linije.

“Prvo, da bi građani  koristili više javni prevoz on mora biti pristupačan kako po vremenu putovanja i intervalima, tako i po cijeni. Ako ne možete stići autobusom iz jednog naselja u drugo bez presijedanja, vi ćete radije sjesti u automobil. Treba ažurirati mrežu gradskih linija koja će biti prilagođena izmjenjenim potrebama stanovništva. Karta za jednu vožnju inače košta 1,80 KM i ako morate presijedati cijena je već 3,60 maraka. U Zagrebu, Sarajevu, Beogradu imate vremenske karte koje važe pola sata ili sat vremena i putnici tako mogu presijedati iz jednog autobusa u drugi. To je sasvim sigurno neophodno i za grad Banjaluku”- ističe on, te dodaje da prilikom planiranja površina za kretanje vozila, treba gdje je god to moguće odvojiti posebne trake za autobuse kako bi mogli imati kraće vrijeme putovanja.

U Banjaluci je u posljednje vreme izgrađen veliki broj kružnih tokova, proširene pojedine ulice, izmjenjen režim saobraćaja u dijelovima grada, pa ipak Radović podsjeća na izjavu stranog stručnjaka koji kaže da „što više mjesta date automobilima njih je sve više“.

“Ako automobilima date velike parkinge i široke ulice u centru, eto njih u centar. Ljuljbljana je zato primjer uređenog grada, oni su izgradili velike parkinge sa etažama izvan grada, i tamo se onda parkirate, a do centra dolazite javnim prevozom ili iznajmite bicikl. Mislim i da je Banjaluka u procesu izrade Plana održive urbane mobilnosti, što je svakako dobar korak ako se doslijedno sprovede” – zaključuje Radović.

Udesi

Na području koje pokriva policijska stanica za bezbjednost saobraćaja Banjaluka, prošle godine dogodila se 2.851 nezgoda, što je povećanje od sedam odsto u odnosu na godinu ranije. U saobraćajnim udesima poginulo je 11 ljudi, od kojih šest u dobi od 20 do 40 godina.

U nesrećama je teže povrijeđeno 83 građana, od čega četvoro djece, dok su lakše povrede zadobila 492 učesnika u saobraćaju. Zbog vožnje u alkoholnisanom stanju, iz saobraćaja je lane isključeno čak 1.759 vozača. Ovi podaci navedeni su u Informaciji o stanju bezbjednosti saobraćaja koja će se naći na sjednici Skupštine sljedeće nedjelje.

Izvor: Srpsakinfo/ Nataša Telebak/ Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija