Banjaluka uskoro bez “b.b. adresa”

Nijedna kuća više neće imati “b.b. adresu“, a sva naselja, ulice, zgrade i drugi novoizgrađeni objekti dobiće broj zahvaljujući uspostavljanju elektronskog adresnog registra, koji će predstavljati bazu i za niz drugih aktivnosti.

Ovaj registar će postati jedino mjesto odakle će se dobijati sve adrese, pa građani kada se budu selili neće morati pojedinačno da obavještavaju organe uprave.

Iz Gradske uprave je saopšteno da je do sada uneseno 647 ulica sa pregledom svih adresa, te da će taj posao biti nastavljen. Načelnik Odjeljenja za komunalne poslove Petar Bilčar je rekao da je adresni registar, koji je prvi put uspostavljen u Banjaluci, omogućio da se doslovno sa dva “klika” dobije uvjerenje o kućnom broju.

“Na posljednjoj sjednici gradskog parlamenta nazive je dobilo 29 ulica, a u toku je njihovo unošenje u registar”, kazao je Bilčar.

Bilčar napominje da je formiranje registra od velike važnosti, ne samo za gradsku administraciju već i za druge gradske i republičke organe.

“Podaci iz registra mogu se koristiti od prostornog planiranja preko utvrđivanja mogućnosti i potreba obrazovne i zdravstvene mreže, rada komunalnih službi i svih onih koji mogu unaprijediti svoje poslovanje uz njegovu pomoć – rekao je Bilčar.

Kako kaže Bilčar, posao na ažuriranju registra biće stalan, pogotovo što će uskoro biti dodjeljivani nazivi za nove ulice u gradu. Iako je uži dio grada kompletno pokriven nazivima ulica, on je rekao da u pojedinim prigradskim naseljima, koja su u poratnim godinama zabilježila veliki rast broja stanovnika, još ima mnogo bezimenih ulica.

“Što se tiče davanja imena ulica, u odjeljenje svakodnevno pristižu novi prijedlozi koji će biti razmatrani. Jedan od primjera je u Priječanima, gdje je stigao prijedlog da se jedna ulica nazove po Momi Kaporu”, rekao je Bilčar, te podsjetio da inicijativu za davanje imena naselja, ulice ili trga mogu pokrenuti zainteresovani građani, organi, organizacije i institucije.

Inicijativa se pokreće pismenim putem, uz obrazloženje prijedloga. Da bi sporne adrese bile upisane u registar, neophodno je da im lokalna samouprava dodijeli naziv.

Predsjednik mjesne zajednice Dragočaj Dejan Štrbić je istakao da je riječ o veoma značajnom projektu i naglasio da u ovom naselju postoji dvadesetak ulica koje nemaju naziv.

“Građanima koji nemaju tačne adrese to predstavlja veliki problem. Uputili smo zahtjeve za nazive koje bismo voljeli da dobiju ulice. Ipak, na kraju je važno da ulice dobiju nazive i da budu uvedene u registar”, kazao je Štrbić.

Stručnjaci ističu da će se uvođenjem digitalnog adresnog registra onemogućiti manipulacije i prijave na nepostojeće adrese, odnosno nepostojeće ulice i kućne brojeve.

Biće dostupan na geoportalu

Petar Bilčar je istakao da će Gradski registar biti dio centralnog adresnog registra, kao zbir adresnih registara lokalnih zajednica, te kada bude potpuno uspostavljen, biće dostupan javnosti na geoportalu Republike Srpske.

Iz Gradske uprave su istakli da je adresni registar dio velikog projekta u oblasti zemljišne administracije u BiH, koji je podržala Kraljevina Švedska.

Izvor: Glas Srpske / Autor: Brankica Smiljanić