Banjalučko “čudo” iz 1969. godine (Foto)

Zemljotres koji je prije pola vijeka razorio Banjaluku uzrokovao je i nešto skoro potpuno nezamislivo – premostio je vijekovni raskol između istočne i zapadne Crkve! To jedinstvo hrišćanskih vijernika trajalo je pune četiri godine…

Poznato je da velika stradanja i katastrofe često probude ono najbolje u ljudima, a priča koja slijedi potvrđuje upravo to. Naime, zemljotres koji je pogodio područje Banjaluke 1969. godine, pored brojnih razaranje, nedaća i tegoba, donio je i neke neočekivane primjere solidarnosti i tolerancije.

U članku od 14. decembra 1969. godine, beogradske “Nedeljne novosti” pišu kako banjalučki zemljotres nije poštedio ni crkve i džamije, a u gradu i okolini stihija je razorila oko 60 objekata srpsko-pravoslavne, rimokatoličke i muslimanske vjeroispovjesti.

“U svim ovim crkvama i džamijama nemoguće je obavljanje bilo kakvih vjerskih obreda dok se ne sagrade novi. Za sad se ne zna kako će se štete sanirati, ali je izvjesno da su one isto tako velike kao i na svim drugim objektima i postradalim krajevima”, navode “Novosti”.

Povodom ove situacije, novinari lista došli su Banjaluku kako bi razgovarali sa tadašnjim poglavarima vjerskih zajednica u Banjaluci – episkopom Andrejom Frušićem, biskupom Albertom Pihlerom i muftijom Mehmedom Zahirovićem.

Muftija Zahirović požalio se novinarima da je samo u Donjem gradu zemljotres srušio šest džamija, a na području Banjaluke onesposobio ukupno 20 objekata Islamske vjerske zajednice, pa su uoči Bajrama muslimanski vjernici prinuđeni da obrede obavljaju u teško oštećenoj džamiji Ferhadiji.

Vladika banjalučki Andrej Frušić ispričao je da je zemljotres u njegovoj eparhiji potpuno onesposobio 16 crkava, od kojih će se desetak moći popraviti.

“Crkvu u Banjaluci smo nekako popravili, zahvaljujući pomoći Svetog sinoda i katoličke crkve u Banjaluci”, rekao je  vladika.

Iako su hramovi SPC na području Banjaluke prilično stradali, zemljotres je izgleda bilo “milosrdniji” prema pravoslavnim nego prema katoličkim vjerskim objektima. Naime, prirodna katastrofa skoro potpuno je uništila banjalučku gotičku crkvu, katedralu svetog Bonaventure sagrađenu 1883. godine.

A, biskup banjalučki Albert Pihler prenio je beogradskim novinarima informaciju, iz ove persperktive skoro potpuno nevjerovatnu, da katolički vjernici, u nemogućnosti da prisustvuju službama u svojim razrušenim crkvama, žele da prisustvuju liturgijama u pravoslavnim hramovima!

“U Banjaluci nemamo ni jedne crkve, pa smo episkopa gospodina dr. Andreja zamolili da naši vjernici prisustvuju liturgijama u srpsko-pravoslavnoj crkvi… Nikad nismo bili bliži vlasti i ostalim bratskim vjerskim zajednicama. Uopšte, nesreće zbližuju ljude i nikad jedni drugima nismo bili potrebniji”, rekao je Pihler.

Na pitanje da li se prisustvovanje katoličkih vjernika liturgijama kosi sa crkvenim propisima, banjalučki biskup je odgovorio odrično, ali je i dodao:

“Postoji jedan propis katoličke crkve, usvojen na drugom Saboru, po kome katolički vjernik koji prisustvuje liturgiji u pravoslavnoj crkvi više nije obavezan da dolazi na vjeroispovijest u našu crkvu. Međutim, mi smo to prenebregli na vlastiti rizik i siguran sam da će se oni vratiti kada se sagradi crkva…”

I zaista – u Banjaluci su poslije zemljotresa 1969. godine katolički vjernici prisustvovali službama u pravoslavnim hramovima pune četiri godine, nakon čega su se vratili pod okrilje svoje crkve!

Nova katedrala svetog Bonaventure, koja po svom obliku podsjeća na šator, izgrađena je 1973. godine, po projektu Ljube Matasovića, a osim biblijske simbolike šatora, tu je i simbolika koja podsjeća Banjalučane na zemljotres i vrijeme koje su zajedno provodili u šatorima.

Foto: Vedran Ševčuk

Zvonik sa pet velikih zvona dograđen je 1990. godine, a katedrala potpuno dovršena 2001. godine.

Izvor: Mondo/ Siniša Stanić