Banjalučki bankari najviše zaradili

Od deset najvećih zarada u Republici Srpskoj u prošloj godini, sedam pripada bankarima, pokazuju podaci Poreske uprave Republike Srpske.

Tako je jedan od njih sa prebivalištem u Banjaluci prošle godine prijavio dohodak od 1.054.157 KM, a njegov sugrađanin iz iste branše zaradu od 971.405 KM.

Na trećem mjestu sa godišnjim dohotkom od 608.225 KM nalazi se stanovnik Kotor Varoša, koji je ovu sumu zaradio u sektoru proizvodnje obuće.

Iza njega našao se apotekar iz Banjaluke sa inkasiranih 395.448 KM, a listu od najvećih pet zaključuje stranac, koji je u trgovini na veliko čvrstim, tečnim i gasovitim gorivima ostvario dohodak od 385.943 KM.

Svi zajedno u 2017. godini zaradili su 4,55 miliona maraka, što je više od godiš-njeg budžeta nerazvijenih i izrazito nerazvijenih opština u RS.

Kada se najveći dohodak u 2017. godini podijelili na 12 mjeseci, dolazi se do mjesečne zarade od 87.846 KM, koja je sto puta veća od prosječne plate i 250 puta od prosječne penzije koja se isplaćuje u ovom dijelu BiH.

Tačnije rečeno, radniku sa prosječnom platom treba osam godina da zaradi jednu mjesečnu platu banjalučkog bankara koji je najviše zaradio u 2017. godini.

Ako se pogleda lista, jasno se može uočiti da i prošle, kao i godinama unazad, dominiraju Banjalučani s tim da se na spisku nalaze i dva stranca kao i dva poreska obveznika čije je prebivalište u Federaciji BiH.

“Na osnovu Zakona o porezu na dohodak, fizička lica koja su u protekloj godini os-tvarila dohodak od ličnih primanja, samostalne djelatnosti, autorskih i srodnih prava i prava industrijske svojine, te kapitala, kapitalnih dobitaka, iz stranih izvora i ostalog dohotka, bila su dužna da do 31. marta ove godine podnesu godišnju poresku prijavu za porez na dohodak, koji iznosi deset odsto”, kazali su u Poreskoj upravi Republike Srpske.

Zoran Pavlović, ekonomista, kaže kako je u cijelom svijetu bankarski sektor privilegovan od samih početaka, a obrazloženje za to leži u odgovornosti s obzirom na to da se tu čuva novac.

“Isti sistem se koristi i danas, pa i u BiH i RS, tako da su tradicionalno, plate u bankarskom sektoru značajno veće od prosjeka, a najviše pozicije u bankama, di-rektori sektora i generalni direktori dobili su ugovore sa bonusima, na osnovu kojih i mogu da prijave da su ostvarili milionske plate u prošloj godini”, kaže Pavlović.

Ipak smatra kako su zarade u bakarskom sektoru, ali i osiguranju za vrhunske pozicije skoro nerealno visoke, dok je veći dio uposlenika na nivou prosjeka, odnosno prosječnog radnika.

“Kako su naše banke u najvećoj mjeri ‘strane’, one imaju taj stimulativni sistem nagrađivanja pa se na taj način pravi značajna razlika u odnosu na prosječne plate u BiH i RS. Teško je govoriti o tome da li su te najviše plate realne ili ne, ali kako možemo vidjeti, ta situacije je prisutna od rata do sada i gotovo je postala praksa na koju smo se navikli”, zaključio je Pavlović.

Izvor: Nezavisne / Autor: Dejan Tovilović