Apsurd: Đaci u ovoj banjalučkoj školi nemaju ni krov nad glavnom, a postali su najpoznatiji izvozni kadar za zemlje EU

Škola koja je obrazovala generacije vrhunskih stručnjaka srušena je 1969. i nije obnovljena, ali i danas proizvodi najpoznatiji izvozni brend Banjaluke – medicinske sestre.

Prije pola vijeka, banjalučka Medicinska škola je imala svoje laboratorije i internat, a danas nema ni krov nad glavom. Monumentalna zgrada stare Medicinske oštećena je u zemljotresu 1969. godine, potom i srušena, a na njenom mjestu je sagrađena Gimnazija.

Od tada su se mijenjale države i politički sistemi, ali budući medicinari su ostali “trinaesto prase” obrazovnog sistema.

Ovaj apsurd, kome se realno rješenje još ne nazire, ponovo je isplivao nedavno, kad su se đaci pobunili, jer im je je dozlogrdilo da svaki dan trče iz zgrade Vazduhoplovnog zavoda “Kosmos”, gdje su posljednjih godina podstanari, na praksu u klinike na Paprikovcu, na drugom kraju grada.

Najavljeno je da će od jeseni tri dana u sedmici imati teoretsku nastavu, a dva dana praksu. Biće to kraj višedecenijske tradicije, po kojoj su medicinari u višim razredima svaki dan učili zanat u ordinacijama i bolnicama.

“Nije to najbolje rješenje, ali nemamo izbora” – priznao je nedavno direktor škole Vladimir Jagodić.

Pitanje je, takođe, da li će škola koja obrazuje medicinare, tražene širom Evrope, iduću zimu dočekati – na ulici. Ugovor o zakupu u “Kosmosu” važi do januara, a u školi se nadaju da će se do tada “naći neko rješenje”.

Prije više od pola vijeka đaci banjalučke Medicinske škole nisu imali ovakvih problema. Imali su svoju školu i u njoj mikrobiološku i hematološku laboratiju i svaki dan su išli i na nastavu i na praksu u bolnicu preko puta škole.

“Zahvaljujući vježbama u našim laboratorijama i redovnoj praksi, mi smo u trećem razredu već bili spremni da koristimo opremu i zaštitimo sebe i druge od infekcije. Sedam dana nakon mature ja sam dobio posao u Skender Vakufu i tamo, gdje nije bilo ničeg, osnovao laboratoriju” – priča Miroslav Đekić, maturant Medicinske škole iz 1966. godine.

Đekić kaže da su i današnji maturanti banjalučke Medicinske vrhunski profesionalci, mada uče, kako tvrdi, u mnogo težim uslovima.

“Zašto je tadašnja opštinska vlast 1969. odlučila da nakon zemljotresa prednost da Gimnaziji i Medicinsku školu, koja je bila ključ zdravstvenog prosvjećivanja i razvoja, ostavi na ulici, nisu uspjeli odgonetnuti ni autori monografije izdate povodom jubileja škole” – kaže Đekić.

I Dragan Banjac, načelnik gradskog Odjeljenja za obrazovanje, kaže da je šokiran što decenijama nema rješenja za tako dobru školu, ali ga ni on ne nudi.

“Zakon je jasan: Vlada RS osniva škole i obezbjeđuje sredstva za njihov rad. Grad Banjaluka je zainteresovan da se izgradi školska zgrada za Medicinsku, ali to ne možemo sami” – poručuje Banjac.

Iz Ministarstva prosvjete RS nismo dobili odgovor na pitanje kako riješiti problem banjalučke Medicinske škole.

Kampus i milioni

Planirano je da škola bude smještena u budućem Medicinskom kampusu na Paprikovcu, ali za ovaj kampus se tek krajem godine očekuje glavni projekat, a još se ne zna kada će se i kojim novcem graditi.

Naš izvor iz Medicinske škole navodi da je nakon zemljotresa, zahvaljujući donaciji Švedske, na lokaciji stare Hirurgije podignuta montažna zgrada za ovu školu, koja je kasnije iseljena iz tog objekta.

Izgradnja škole na toj lokaciji više “nije opcija”, jer je to zemljište, vrijedno oko 30 miliona KM, vlasništvo Univerzitetskog kliničkog centra RS i namijenjeno je za prodaju. Špekuliše se da će se tu graditi privatna bolnica.

Izvor: Srpskainfo/ Milkica Milojević