Uvođenje naknade prošlo nezapaženo: Banjalučani se osvijestili tek kada su stigli računi za vodu

Uporedo s poskupljenjem vode u gradu, preduzeću “Vodovod” odobreno je i uvođenje naknade za održavanje mjernog mesta, pa ipak u mnogim zgradama o ovim dodatnim troškovima nisu znali ništa dok im nisu pristigli novi računi.

Banjalučanima je cijena vode u februaru povećana za 11 feninga po metru kubnom, što se potrošačima nije nimalo dopalo. Ali dodatno ih je iznenadio još jedan namet na koji nisu računali.

“Pomirili smo se nažalost sa poskupljenjem vode, jer protiv odluke Skupštine se ne može ništa, ali u zgradi niko nije znao da rastumači kakva je sad to nova naknada na zajedničkom računu. Uglavnom, ranije smo kao ZEV plaćali pet maraka za vodu, a sada odjednom 20 KM, dok je potrošnja ista. Očigledno je neko skontao da smo neiskorišteni “potencijal” koji treba finansijski iscjediti” – požalili su nam se u jednoj zgradi u Lazarevu.

I predsjednik zajednice etažnih vlasnika na Stračevici Milorad Arlov tvrdi da ih niko nije ranije obavijestio o novoj taksi.

“I nama je knjigovođa sa posljednjim računom rekao da moramo platiti 20 KM. Nisu to tako velike pare za cijelu zgradu, ali stvarno ne znam u koju svrhu dajemo ova sredstva i po kojim kriterijuma” – kaže on.

Banjaluka je bila jedina opština u BiH koja nije naplaćivala naknadu za održavanje mjernog mjesta, a nedavno uvedena naknada je najniža u regionu, kao i cijena vode po utrošenom kubiku, poručuju iz “Vodovoda”. Voda sada košta 0,98 KM s PDV po metru kubnom.

Napominju i da su sve potrošače obavijestili o uvećanju cijene vode i uvođenju mjesečne naknade za mjerno mjesto koja se naplaćuje na osnovu profila vodomjera, i to putem sredstava javnog informisanja i obavještenja koja su svim kategorijama potrošača štampali na poleđini računa za februar i mart.

“Potrošačima koji račun za utrošenu vodu primaju putem mejla poslali smo, takođe, obavještenje kao dodatak uz račun” – kažu u ovom preduzeću.

Pojašnjavaju i da za kategoriju ZEV postoje dvije grupe. Kućni savjeti, odnosno stare zgrade koje nemaju razdvojene unutrašnje instalacije po stanovima, samim tim ni zasebne sekundarne vodomjere za svaki stan, već samo jedan glavni priključak sa koga se svi stanovi snabdijevaju,dobijaju jedan račun za vodu na kom je iskazana i naknada za mjerno mesto i drugi račun za hidrant, ako ga imaju, i koji služi samo za hitne slučajeve. Na njemu je iskazana i naknada za održavanje hidrantskog priključka. Takvih zgrada u Banjaluci ima 1.654, od kojih hidrant imaju njih 431.

Druga grupa su novije zajednice etažnih vlasnika, koje unutar zgrade imaju glavni sanitarni priključak plus hidrantski, ali i svaki zasebni sekundarni vodomjer po stanu.

“Odlukom o javnom vodovodu i javnoj kanalizaciji, Vodovod je dužan održavati mjerno mesto kako na glavnom priključku i hidrantskom, tako i kod sekundarnih vodomjera. Ovih ZEV-ova u gradu ima 9.883 stanova sa 376 glavnih priključaka, od kojih 362 imaju hidrant” – precizirali su u “Vodovodu”.

“Ne upoređujmo se s drugima”

Na poruku iz “Vodovoda” da se jedino u Banjaluci nije naplaćivala ova naknadu, iz Udruženja “Re: akcija” poručuju da potrošači samo mjere odnos usluge i kvaliteta, a ne upoređuju se s drugim lokalnim zajednicama.

 ““Vodovod” poskupljenje nije pravdao tom razlikom u drugim gradovima, već dodatnim intervencijama koje imaju na seoskim vodovodima i poboljšanju mreže. Mi smo i tada insistirali da unapređenje mreže mora da snosi preduzeće i njihovi dugorčni planovi i da sredstva izdvoji Grad kao nosilac, a ne da to bude na teret potrošača” – rekao je Slaviša Kajkut iz udruženja za zaštitu potrošača.

Izvor: Srpskainfo/ Nataša Telebak/ Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija