Slaba vajda od propisa: Radnici ginu na gradilištima bez zaštite, a poslodavce baš briga

Radnici u Srpskoj slabo su zaštićeni na radnom mjestu, što potvrđuju sve češće pogibije, uglavnom na građevinama, dok poslodavci nisu čak ni svjesni opasnosti kojima su izloženi njihovi zaposleni.

Istovremeno, ima i onih koji to znaju, ali ništa ne preduzimaju da obezbijede radnike.

Štaviše, mnoga gradilišta na kojima se radi, nisu ni legalna.

Samo u ovom mjesecu u Banjaluci su na nebezbijednom gradilištu poginula dva radnika, što je potvrdio i nalaz inspektora rada nakon što su radnici pali sa skele.

U tom izvještaju se, između ostalog, navodi da drvena konstrukcija, na kojoj su radnici stajali u trenutku povrede, nije imala zaštitnu ogradu, a oni nisu koristili sigurnosni pojas i uže.

Sve je potvrdio i jedan od zaposlenih na tom gradilištu.

“Svi znamo u kakvim uslovima rade građevinski radnici, ali prilikom pogibije naših kolega u Novom Boriku morala je biti neka vrsta zaštite, da li ograda, pa makar improvizovana”, tvrdi ovaj radnik.

Još jedan radnik nedavno je teško povrijeđen kada je pao na gradilištu, ali okolnosti pod kojima se to desilo još nisu poznate.

Oni, nažalost, nisu ni jedine žrtve povreda na radu u ovoj godini.

Kako su naveli u Inspektoratu RS, u prvih pet mjeseci ove godine u RS su se desile 23 teže povrede na radu i tri povrede sa smrtnim ishodom.

“Kao najrizičnije djelatnosti izdvajaju se građevinarstvo, elektroprivreda, te šumarstvo i drvna industrija, u kojima postoji kontinuitet nastanka povreda na radu. Dio povreda se svrstava u kategoriju ostale djelatnosti, kao što su trgovina, turizam, kultura, prosvjeta, komunalne djelatnosti i drugo, u kojima povrede nisu izražena pojava”, kaže portparol Inspektorata RS Dušanka Makivić.

Ni statistika za proteklih pet godina nije ništa bolja, jer je u RS za to vrijeme na radnom mjestu poginuo 41 radnik, a zabilježena su i 342 slučaja teškog povređivanja na radu.

Poražavajući su i rezultati kampanje pod nazivom “Gradimo bezbjedno – radimo bez rizika” koju je u aprilu i maju ove godine provela republička inspekcija rada.

“Kontrole na terenu su pokazale da značajan broj malih i srednjih preduzeća u oblasti građevinarstva nije dovoljno upoznat o prisutnim rizicima od povreda na radu i o značaju primjene propisanih mjera zaštite i zdravlja na radu”, ističe Makivić, dodajući da su inspektori u okviru ove kampanje djelovali korektivno prema poslodavcima.

Problem nije u zakonima, koji su propisali dobru zaštitu na radu, već u tome što se oni ne provode, a i inspekcije moraju da rade više i rigoroznije, poručuje predsjednica Sindikata građevinarstva RS Dragana Vrabičić.

“U sektoru građevinarstva uglavnom rade male privatne firme, objekti nisu adekvatno obezbijeđeni, radnici nemaju zaštitu na radu poput šljemova, čizama, rukavica i ostalog. Zakonima je propisano i kako treba da bude obezbijeđeno gradilište, od skele, zaštitne mreže i svega ostalog, ali na veoma malo objekata vidimo da to stvarno i postoji. Mora se reći da problema ima i u odgovornosti radnika, koji ne nose uvijek zaštitnu opremu i kad je imaju, zbog vrućine i sličnih stvari, ali zakon je propisao obaveze i za poslodavce i radnike”, kaže Vrabičić.

Ona ističe i da inspekcije moraju biti više na terenu i zatvarati gradilišta koja nemaju kompletan sistem zaštite na radu.

Našli nepravilnosti u polovini kontrola

Za prvih pet mjeseci ove godine republička inspekcija rada je u oblasti zaštite na radu obavila 1.079 kontrola, od čega su u 445 slučajeva utvrđene nepravilnosti.

S ciljem otklanjanja utvrđenih propusta, preduzećima je izrečeno 379 upravnih mjera, dok je zbog počinjenih prekršaja izdato 59 prekršajnih naloga u vrijednosti od 95.150 KM, podaci su Inspektorata Republike Srpske.

Izvor: Srpskainfo / Autor: Valentina Mišljenović, Maja Bašić / Foto: Agencije