Pravoslavni hrišćani obilježavaju Veliki petak

Pravoslavni hrišćani danas obilježavaju Veliki petak, u znak sjećanja na dan kada je Isus Hrist raspet na krstu na Golgoti. Pošto je to za hrišćane dan velike žalosti, on se obilježava strogim postom, uzdržavanjem od bilo kavog veselja i proslava, a takođe u narodnoj tradiciji je da se tog dana ne rade poslovi u polju i u kući.

Najtužniji dan hrišćanstva

Veliki petak se smatra najtužnijim danom hrišćanstva i na taj dan se ne služi liturgija u crkvama, osim ako se poklopi sa Blagovijestima. Od velikog četvrtka do Uskrsa ne oglašavaju se zvona na ckvama, jer su ona u pravoslavnoj crkvi znak radosti.

Patrijarh Irinej čestitao je svim vjernicima predstojeći Vaskrs poručivši da na ovaj sveti praznik saosjećamo sa svim prognanim Srbima i posebno saosjećamo sa onima na Kosovu i Metohiji, te da se uprkos stradanjima, naš narod uvijek obnavljao i dizao nastavljajući da hoda putem Hristovim. Zato onome ko posrne treba pružiti ruku, a ne gurati ga u još dublju propast, a da bolesnog treba posetiti i negovati, a zalutalog uputiti na pravi put, rekao je patrijarh.

Evo šta bi trebalo jesti na Veliki petak

Običaj je da se, na Veliki petak, dan kada je Hrist razapet na krst, na trpezi nađu isključivo posna jela. Pravoslavni kanon propisuje strogi post “na vodi” na ovaj dan, dakle ništa ne smije biti spremljeno na ulju. Ne treba jesti ni ribu, niti piti vino.

Ako niste držali četrdesetodnevni post, neka barem Veliki petak bude dan kad ste se odrekli mrsne hrane, jer to simboliše saosjećanje s patnjama koje je Hrist doživjeo na ovaj dan.

Prijedlog jelovnika:

• Doručak – hljeb (po mogućstvu beskvasni) i med
• Ručak – jelo kuvano na vodi, na primjer, pasulj, grašak, boranija ili sočivo
• Večera – salata koju možete začiniti bademima, lješnicima i drugim koštunjavim voćem
• Užina – sjveže i suvo voće

Tradicionalni običaji koji se vezuju za Veliki petak

Običaj je da se na Veliki petak zaustave svi poslovi i u kući i u polju. Tada se ne pjeva, ne veseli se, a od Velikog četvrtka do Uskrsa, nedelje kada je Isus vaskrsao, ne zvone crkvena zvona, jer su ona u pravoslavnoj crkvi znak radosti, nego se vrijeme bogosluženja i oglašenja umrlih najavljuje drvenim klepalom.

Postoji i običaj da djevojčici, koja ima sedam godina, na Veliki petak valja kosu uplesti pod vrbom ili gredom, kako bi bolje rasla. Sedma godina je, prema vjerovanju, prekretnica u životu djevojčica i dečaka, jer tada prelaze u drugo životno stanje. Ovaj dan hrišćanske žalosti je i poslednji i najznačajnijih u nedjelji Stradanja za sav hrišćanski svijet, a njegova smrt je uvod u radost Vaskresenja koje sve hrišćanske crkve ove godine obilježavaju u nedelju, 1. maja.

Izvor: Nezavisne