Pčelarima gorak bagremov med

Mnogi pčelari u RS ove godine bi mogli ostati bez bagremovog meda, jer su kiša i mraz isprali i uništili bagremov cvijet.

Pčele radilice ovih dana ubrzano skupljaju polen, jer su konačno dočekale da grane sunce, ali niske temperature, mraz i grad koji su se smjenjivali proteklih dana, ostavile su velike posljedice. Za pčelare u područjima gdje bagrem preovladava ova godina će biti “gorka” za razliku od 2015. godine kada je bagremovog meda bilo u izobilju. Zbog velikih padavina za vrijeme medobranja pčele su ostale u košnicama.

Pčelar iz Udruženja “Maslačak” iz Šamca Svetozar Evđić kaže da je bagrem na području Posavine gotovo sto odsto prošao i da već sada mogu konstatovati drastične gubitke.

“Bagremova paša je nažalost propala jer je priroda tako posložila svoje kockice. Bilo je dosta unosa prije kiše ali pčele su dosta toga što su unijele i potrošile. Najgore je što je na području Šamca bagrem dominantan i učestvuje sa 50 odsto u ukupnoj paši ćemo tako imati i do jednu trećinu manje prinosa u prvom vrcanju”, kaže Evđić.

Za Dušana Miluna iz Čađevice prošla godina je bila izrazito medonosna. Njegovih 260 pčelinjih društava lani mu je proizvelo četiri tone meda, a ove godine se ne nada ni blizu tako dobrim rezultatima.

“Zbog kišovitog proljeća nećemo imati samo gubitke u medu već i u pčelama, koje su dugo bile blokirane i nisu radile ono što su navikle. Za sedam dana, dok je kiša padala izgubio sam tri kilograma meda po društvu jer sve što ubrano početkom aprila tih kišnih dana pčele su potrošile”, priča Milun i dodaje da je pčele izveo na pašu bagrema u Lijevče polje, ali da će bagremovog meda biti upola manje nego lani.

“Za ovih nekoliko dana dok je bilo sunčano vrijeme pčele su unosile od 1,5 do dva kilograma meda u košnicu, ali sad opet najavljuju tri dana kiše koja bi mogla saprati biljke i dodatno umanjiti rad pčela”, govori Milun.

I kod Novaka Bojanića iz Aginog Sela pčele posljednjih dana vrijedno rade poslije dugotrajnog odmaranja.

“Za sada su zdrave i rade, to je najbitnije, ali budući da se društva nisu povećavala i da su trošila zalihe imaću gubitke od minimalno 20 odsto tokom prvog vrcanja”, priča Bojanić.

On će, za razliku od kolega iz Posavine, najvjerovatnije imati bagremovog meda, koji još nije u punoj fazi cvjetanja zbog visoke nadmorske visine.

“Moje pčele su na visini od oko 500 metara nadmorske visine i bagrem tu još nije procvjetao. Ako lijepo vrijeme potraje bagremova paša će kod mene biti medonosna, a ni manje kiše neće mnogo naškoditi”, priča Bojanić.

Predsjednik skupštine Saveza Udruženja pčelara RS Obrad Ninković kaže da su kiše i niske temperature prouzrokovale loše stanje, ali tvrdi da ima vremena za popravke.

“Godina je počela obećavajuće, mnogi pčelari su pričali da ne pamte ovako dobro proljeće, nisu čak morali davati pčelama ni podsticajnu prihranu, ali naglo zahlađenje prije 15 dana gotovo da je sve uništilo”, rekao je Ninković.

On je istakao da je ova godina potvrdila da pčelari mogu sve učiniti u pčelinjacima, ali medobranje zavisi isključivo od prirode i vremenskih uslova.

“Nadamo se da će livada dobro da zamedi, a nešto kasnije kod nas u Hercegovini i žalfija, što će sigurno popraviti početak godine i donijeti meda u izobilju”, nada se Ninković.

Medobranje

Obrad Ninković rekao da se medobranje obavlja od dva do tri puta godišnje. Prvi put med se vrca sredinom juna, u nekim krajevima, ako je dobra godina i krajem maja.

“Ove godine prvo vrcanje ćemo imati tek u junu, a ako bude dobra livada drugo vrcanje će biti u julu, i možda još jedno u jesen. Međutim, to je sve pod znakom pitanja i zavisi isključivo od vremenskih uslova”, kaže Obrad Ninković.

Izvor: Glas Srpske