Odata pošta i pomen Srbima ubijenim u “Oluji” FOTO

Služenjem parastosa u hramu Svete Trojice u Banjaluci i crkvi Svetog Marka u Beogradu, te polaganjem cvijeća na groblju Sveti Pantelija danas je odata pošta žrtvama akcije “Oluja”, prenose agencije.

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Petar Đokić poručio je da bi Hrvatska trebalo da se srami i u tišini obilježava dan kada je zločinačkom akcijom “Oluja” protjerala više od 220.000 svojih stanovnika Srba.

– Očekujemo da svjetska javnost neće biti milosrdna prema onima koji su počinili taj zločin, a to treba da zabrine i Hrvatsku, koja će jednog dana morati da prizna da je počinila težak ratni zločin, zločin genocida – rekao je Đokić novinarima u Banjaluci, nakon parastosa za žrtve “Oluje”.

Podsjetivši da je 4. avgust dan sjećanja na užasni zločin genocida koji je počinila regularna hrvatska vojska nad stanovništvom Republike Srpske Krajine, Srbima koji su u Hrvatskoj živjeli kao konstitutivni narod, Đokić je napomenuo da su mnogi prognani Srbi utočište našli u Srpskoj i Srbiji.

– Upravo zbog toga Republika Srpska se smatra obaveznom i prozvanom, ali i pozvanom da obilježava ovaj dan velikog stradanja Srba, kada je više od 220.000 ljudi za nekoliko dana protjerano sa ognjišta, a 1.992 ubijeno, od čega 1.192 civila – naglasio je Đokić.

Ministar Đokić je naveo da Hrvatska nema “rezervnog stanovništva” da popuni prostore gdje su živjeli Srbi, što joj nanosi ogromnu štetu, koju će morati jednog dana priznati.

Direktor Dokumentaciono informacionog centra “Veritas” Savo Štrbac izrazio je uvjerenje da je ovo zadnja godina da Hrvatska “Oluju” slavi kao praznik, budući da je pravni tim Srbije u kontratužbi za genocid zatražio da sud Hrvatskoj naredi da takve proslave izbaci iz kalendara državnih praznika.

Napomenuvši da će Hrvatska, najvjerovatnije, naredne godine postati član EU, Štrbac je rekao da nijedna država, pa tako ni Hrvatska, ne može da bude u porodici civilizovanih naroda ako slavi dan kada je protjerala više od 220.000 i pobila oko dvije hiljade Srba.

Štrbac je naglasio da ti ljudi nisu bili agresori.

– To su ljudi koji su živjeli na tim prostorima, a sada im se ne dozvoljava ni da se tamo vrate – istakao je Štrbac.

Parastos za žrtve “Oluje” u hramu Svete Trojice služili su sveštenici banjalučke eparhije.

Nakon parastosa, na groblju Sveti Pantelija je položeno cvijeće za stradale, a nakon toga organizovana daća za duše stradalih.

Parastos ubijenim Srbima u akciji “Oluja” u Beogradu je služio srpski patrijarh Irinej koji je u obraćanju okupljenima rekao da je teško naći riječi opravdanja za strašne zločine koji su se desili prije 17. godina na područjima gdje su Srbi “kao nikada u svojoj istoriji postradali”.

– Sećamo se mnogih duša koje su ostavile svoje živote i svoje kosti rasule širom Like, Banije, Korduna i severne Dalmacije – rekao je Irinej.

Patrijarh je ukazao i na stradanja prognanih Srba navodeći da se taj broj procjenjuje na 250.000, odnosno 350.000.

– Oni su ostavili svoje domove u kojima su vekovima živeli i ostavili sve ono što su tokom života nasledili onima koji su im bili neprijatelji. Neprijatelji su im bili hrišćani – rekao je Irinej.

Patrijarh je kazao da je 20. vijek za Srbe predstavljao vijek najvećeg stradanja i naveo da je sigurno da nema opravdanja za bezakonje i zločine koji su se dogodili.

– Desetine hiljada čeka da se vrati odakle je raseljeno, ali pravde za naš narod u svetu više nema. Mi se nadamo da će kad-tad progovoriti pravda, ako ne ljudska, onda sigurno božija – rekao je Irinej.

Patrijarh je izrazio očekivanje da će se srpski narod vratiti svojim domovima, njivama i stanovima i pozvao “moćnike ovog sveta” da učine da se ta pravda postigne i uspostavi.

– Pravda treba da bude ista, kako prema drugima tako i prema našim narodima – rekao je Irinej.

Parastosu su prisustvovali predstavnici udruženja porodica nestalih i poginulih, ministar odbrane Aleksandar Vučić, načelnik Generalštaba Ljubiša Diković, pripadnici Vojske Srbije, brojni građani među kojima je bio i ruski ambasador u Beogradu Aleksandar Konuzin.

Parastos povodom 17. godina od poccetka akcije “Oluja” organizovalo je Udruženje porodica nestalih i poginulih “Suza”, a predstavnici te organizacije potom su položili vijence na spomen ploccu žrtvama u Tašmajdanskom parku.

Pupovac: Većina zločina ostala nekažnjena

Predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac rekao je da je većina zločina počinjena prije 17 godina tokom i nakon vojno-policijskih akcija „Bljesak” i „Oluja” u Hrvatskoj do danas ostala nekažnjena.

Pupovac je naveo da je godinama prisutna politika koja stradanja Srba u Drugom svjetskom ratu negira ili relativizuje, a stradanja Srba u posljednjem ratu prećutkuje.

– Ni nakon 17 godina nije stvoren prostor za politiku sjećanja u kojoj bi bilo mjesta za stradanje pripadnika i hrvatskog i srpskog naroda. Ni nepunih godinu dana od ulaska Hrvatske u EU nema ravnopravnog tretmana zločina i žrtava – istakao je Pupovac u Izjavi sjećanja Srpskog narodnog vijeća povodom 17 godina od „Oluje”.

On je podsjetio da je prije 17 godina s područja zapadne Slavonije, Banije, Korduna, Like i sjeverne Dalmacije, bivših područja pod zaštitom UN, izbjeglo oko 250.000 pripadnika starosjedilačkog srpskog naroda, a i danas je u izbjegličkom statusu njih oko 60.000.

– U tom zbjegu mnogi od njih su stradali, mnogi od onih koji su ostali su pobijeni, a njihova imovina i njihova naselja sistematski pljačkana i paljena – naglasio je Pupovac.

On je istakao da mnogi od onih koji su stradali ili se vode kao nestali još nisu identifikovani i dostojno sahranjeni.

Ostali su nekažnjeni, rekao je Pupovac, zločini sistematskog uništavanja naselja, onemogućavanja ili otežavanja povratka i zločini počinjeni prema povratnicima.

Prema njegovim riječima, kuće koje nisu bile spaljene stavljene su pod sekvestar države, nakon čega je država ta područja počela naseljavati pripadnicima hrvatskog naroda iz drugih dijelova Hrvatske i drugih dijelova bivše Jugoslavije.

Ustupila im je stanove, kuće i zemljište izbjeglih Srba, sa ozakonjenom mogućnošću da nakon deset godina postanu vlasnici tuđe, privatne imovine.

On je podsjetio da je trebalo proći nekoliko godina da tadašnje vlasti omoguće značajniji povratak izbjeglih Srba, a i to bez potrebne fizičke, pravne i socijalne sigurnosti.

– Mnogi povratnici su bili napadani, neki i ubijeni. Njihova imovina je i dalje bila pljačkana i uništavana, a sami su strepili i trpjeli od neselektivne, raširene, gotovo kolektivne krivice za ratne zločine. Isto je bilo i sa povratom njihove imovine, njihovih stanova i kuća – opet je trebalo deset godina da bi počeo značajniji povratak vlasništva i priznavanje stanarskih prava – istakao je Pupovac.

On je napomenuo da ni nakon 17 godina u javnom sjećanju u Hrvatskoj nema prostora za ova stradanja, ni nakon što su međunarodne pravosudne institucije rekle svoje o karakteru i razmjerama ovog stradanja.

– Na žalost, ne rijetko nije riječ samo o prećutkivanju, već i vrijeđanju osjećaja onih koji su stradali ili saosjećaju s onim koji su stradali – rekao je Pupovac i napomeuo da govor mržnje i uvrede ne dolaze samo od marginalnih grupa ili medija, već i od predstavnika nacionalne politike i nacionalnih, javnih medija.

Izvor: Glas Srpske