Obrazovnom sistemu neophodne promjene: Završe školu, a ne znaju da rade

Sistem obrazovanja, kao i izbor profesionalne orijentacije u BiH, mora pod hitno da se mijenja kako bi tržište imalo radnu snagu koja odgovara njegovim potrebama, smatraju oni koji se svakodnevno bave ovom tematikom.

Kao primjer dobrog obrazovnog modela mogla bi da posluži Srednja škola poljoprivrede, prehrane, veterine i uslužnih djelatnosti u Sarajevu, gdje se za sve smjerove koje obrazuju obavlja i praksa, pa tako pekari imaju svoju pekaru, a mesari mesnicu, što je rijetkost u BiH.

“Privrednici vjerovatno jesu u pravu da za njihove potrebe nisu adekvatno osposobljeni kadrovi, zato što oni sigurno brže i bolje prate promjene u sferi tehnološkog razvoja, a škole nisu u stanju da to urade same. Neophodna je jedna sinergija za koju je potrebno napraviti zakonske preduslove”, kazao je Suad Alić, direktor škole i predsjednik Zajednice srednjih škola Kantona Sarajevo.

Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH, čak predlaže i formiranje zasebne institucije koja bi se bavila mladima i koja bi bila povezana sa sistemom obrazovanja i službama za zapošljavanje.

“Na taj način bismo došli do preciznih podataka o potrebama tržišta rada, te sistem obrazovanja prilagodili stvarnim potrebama tržišta rada u BiH”, kazao je on prije početka konferencije o temi “Profesionalna orijentacija – mehanizam za dugoročno smanjenje nezaposlenosti”, a na kojoj su učesnici razmatrali načine za usklađivanje potreba tržišta rada sa sistemom obrazovanja.

Kaže kako bi klasifikacija zanimanja u BiH trebalo da bude usklađena s međunarodnom klasifikacijom, a što u BiH nije urađeno.

“Ako to uradimo u narednom periodu, onda možemo očekivati da sistem obrazovanja prilagodimo upravo tim standardima. Na ovaj način mi sada nismo u stanju da privučemo velike korporacije koje se bave ozbiljnim djelatnostima, između ostalog iz IT sektora, jer nemamo, odnosno s tim kadrovima smo deficitarni”, kazao je Bandić.

On je dodao i kako su trenutno na tržištu najtraženija zanimanja iz IT sektora, elektro i mašinski inženjeri i doktori, posebno doktori specijalisti.

Ševal Suljkanović, predsjednik Udruženja poslodavaca Brčko distrikta i izvršni direktor Bimala, kočnicu vidi u zavodima za zapošljavanje, koji, kako je ocijenio, trenutno samo vode evidencije.

Zbog toga, kako je kazao, poslodavci se za radnu snagu snalaze svako na svoj način.

“Zavodi za zapošljavanje treba da budu funkcionalniji i u smislu aktivnosti na prekvalifikaciji po zahtjevu poslodavaca. Poslodavci treba da budu odgovorniji kad je riječ o radnicima, a samim tim moramo imati priliku da država to prepozna, da ih treba rasteretiti kad su u pitanju obaveze, da bi imali priliku da povećaju plate radnicima, kako bi imali osnova da ostanu i rade u BiH”, kazao je Suljkanović.

Izvor: Nezavisne / Autor: Dejan Tovilović