Firme zauzele oranice, ratarima kraće brazde

Objavljeno: 30. 9. 2018 u 11:40h

Raspodjela državnog zemljišta koje se daje u zakup poljoprivrednicima kamen je spoticanja među domaćim proizvođačima. Vlasnici gazdinstava tvrde da su zanemareni i da najveći dio kolača grabe firme, iz kojih navode da su te parcele upravo njima i najpotrebnije, jer su nosioci razvoja poljoprivrede.

Ratari i povrtari širom Srpske, koji mahom obrađuju isključivo vlastito zemljište, kažu da su godinama u sjeni velikih proizvođača, jer oni uzimaju u zakup sve parcele koje su u svojini RS. Navode da iste kulture godinama siju na istom zemljištu, što dovodi do širenje raznih biljnih bolesti i lošijeg roda. Sve to im, kako kažu, otežava bitku na tržištu, jer nisu konkurentni.

Poljoprivrednik iz sela Mašići kod Gradiške Duško Banjac ističe da je nekada obrađivao 30 hektara državnog zemljišta, a danas ni dunum.

“Javni poziv za dodjelu zemljišta raspisan proljetos je poništen jer više od 50 odsto poljoprivrednika nije ispunjavalo uslove koje je propisalo resorno ministarstvo i opština. Pravilnik za dodjelu zemljišta u zakup prilagođen je samo velikim proizvođačima, iako je nas malih daleko više. Ne možemo mi propasti da bi tri odsto poljoprivrednih firmi radilo”, kaže Banjac.

Tvrdi da u Romanovcima i Mašićima, selima koja prednjače u poljoprivrednoj proizvodnji na području Lijevča polja, niko od malih proizvođača ne zakupljuje državnu zemlju.

“Zemlja u našem vlasništvu koju obrađujemo unazad 50 godina je zatrovana jer sijemo jedno te isto povrće i žito koje traži izmjenu zemljišta svake četvrte-pete godine. Svega tri-četiri firme obrađuju kompletno zemljište koje je koristio bivši PIK kombinat Mladen Stojanović. To nikako nije pošteno”, rekao je Banjac.

S njim se ne slaže vlasnik firme Zelen gaj iz Laminaca i potpredsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Ranko Sarajlić, koji smatra da zemlja treba da bude resurs za unapređenje poljoprivrede, a ne socijalna kategorija.

“Ide se ka tome da se jedna parcela cijepa na više korisnika, što je korak nazad u proizvodnji. Zemlja bi trebalo da se daje prvenstveno pravnim licima, jer su nosioci proizvodnje i pune državni budžet. Gazdinstva to ne rade i samo uzimaju podsticaje, iako među njima ima i onih koji ostvaruju promet od pola miliona maraka i nikom ne polažu račune”, rekao je Sarajlić i dodao da je za javni interes bolje da državne oranice obrađuju likvidni i ozbiljni proizvođači, jer se tako postiže puni efekat.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Sela Semberije Boško Radić kaže da je i na području Bijeljine slična situacija.

“Ne treba zamjeriti tim ljudima koji su dobili zemljište ako ispunjavaju uslove, ali treba samo iznaći pravedniji način raspodjele da bi i mali proizvođači dobili svoj dio kolača”, rekao je Radić. Dodao je da semberski poljoprivrednici imaju problema sa zakupom zemljišta koje je u privatnom vlasništvu, jer vlasnici ne žele da sklapaju ugovore, zbog čega ratari ne mogu ostvariti podsticaje.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ističu da poljoprivredno zemljište u državnom vlasništvu mogu dobiti sva fizička lica, preduzetnici i privredna društva koja ispunjavaju opšte uslove propisane Pravilnikom o postupku davanja u zakup poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike, kao i posebne uslove koje propisuju jedinice lokalne samouprave.

“Putem zakupa je trenutno dodijeljeno 4.424 hektara za čije korišćenje je zaključeno 488 ugovora sa poljoprivrednicima i firmama. Cijena zakupa kreće se od 90 do 120 KM po hektaru za zemljište prve klase”, istakli su u resornom ministarstvu. Dodali su da se postupak zakupa vrši isključivo putem javnih oglasa koje sprovode lokalne zajednice u saradnji sa ministarstvom.

Opšti uslovi za dodjelu zemljišta u svojini RS

  • da je ponuđač upisan u Registar poljoprivrednih gazdinstava kao nosilac
  • da ponuđač ima prebivalište, odnosno sjedište na području opštine na kojoj se nalazi zemljište koje se daje u zakup najmanje godinu prije podnošenja ponude, odnosno prijave za zakup
  • da ponuđač posjeduje poljoprivrednu mehanizaciju
  • da ponuđač nema dospjelih, a neizmirenih obaveza po osnovu zakupnine i/ili koncesione naknade prema resornom ministarstvu.

Izvor: Glassrpske / Autor: Anita Janković-Rečević

Facebook Twitter Preporuči na Viberu
Kopirati

Nema komentara

Sakrij sve komentare

Prikaži komentare

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

Promo

Copyright. Sva prava zadržana. Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici sa koje je sadržaj preuzet.