Djeca koja prose po ulicama Banjaluke su djeca koja dolaze iz drugih gradova

Objavljeno: 18. 10. 2014 u 09:08h

“Trgovina ljudima dio je nove terminologije u predstavljanju problema ropskog položaja ljudi. Zato bi najjednostavnija definicija ovog pojma glasila da je “trgovina ljudima, posebno ženama i djecom, trgovina ljudskom bijedom, te predstavlja jedan od najvećih zločina našeg doba”.

trgovina ljudima123

Trgovina ljudima prema definiciji znači regrutovanje, transport, transfer, skrivanje ili prihvat osoba putem prijetnje ili upotrebom sile ili drugih oblika prinude, otmice, prevare, obmanjivanja, zloupotrebe vlasti ili stanja ugroženosti, davanja ili primanja novca ili beneficija za dobijanje pristanka osobe koja ima kontrolu nad nekom drugom osobom, u svrhu eksploatacije.

Podsjetimo da izraz trgovina ljudima isto tako obuhvata sljedeće pojmove krivičnih djela koja su predviđena Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine: zasnivanje ropskog odnosa i prevoz osoba u ropskom odnosu, krijumčarenje osoba, međunarodno vrbovanje radi prostitucije i nezakonito uskraćivanje identifikacijskih dokumenata.

Ovaj termin, takođe, obuhvata krivična djela trgovine ljudima koja su predviđena krivičnim zakonima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine radi vršenja prostitucije, iskorištavanje djece u svrhu pornografije, proizvodnja i prikazivanje dječije pornografije, navođenje na prostituciju i upoznavanje djeteta sa pornografijom.

Ministarstvo sigurnosti BiH, Odsjek za borbu protiv trgovine ljudima je u skladu sa  Strategijom suprostavljanja trgovini ljudima u Bosni i Hercegovini za period 2013-2015 godina i Programom obilježavanja značajnih datuma iz oblasti ljudskih prava u Bosni i Hercegovini poduzeo niz aktivnosti u vezi obilježavanja Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima.

Maša Mirković, izvršna direktorica Udruženja građana “Nova generacija” iz Banjaluke objasnila je detalje kampanje “NE PROSJAČENJU” koju su pokrenuli povodom Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima, razgovarali smo o rizičnim generacijama kada je trgovina ljudima u pitanju i sličnim temama.

Danas se obilježava Evropski dan borbe protiv trgovine ljudima. Kakvo je trenutno stanje kod nas kada je ova problematika u pitanju?

Ministarstvo sigurnosti BiH kao nadležno za ova pitanja u saradnji sa organizacijama koje se bave ovom problematikom, ulaže znatne napore za rješavanje ovog pitanja. Problem trgovine ljudima postoji, ali je jako važno raditi na prevenciji, podizanju svijesti građana da to nije problem drugih zemalja već da se ovakvi slučajevi mogu naći i kod nas. Kroz  kampanju NE PROSJAČENJU!! upravo želimo da skrenemo pažnju na to da se trgovina ljudima nerjetko dešava nama pred očima i da u dosta slučajeva ne reagujemo na pravi način. Naprotiv, svojim ponašanjem podstičemo njen razvoj.

Ko su rizične generacije i na koji način se svako od nas može zaštititi da ne bude žrtva?

Najrizičnije grupe su žene i djeca, ali nije isključeno da to budu i muškarci i stara lica. Oblici trgovine ljudima su različiti tako da su i rizine kategorije različite. Ono na šta treba obratiti posebnu pažnju jeste prilikom traženja posla u inostranstvu. Treba imati u vidu da jedan od načina regrutovanja koji koriste oni koji se bave trgovinom ljudima, jeste upravo nuđenje posla koji omogućava dobru zaradu, atraktivnu lokaciju, povoljne uslove i slično. U stvarnosti se dešavaju sasvim suprotne situacije od navedenih. Trgovci ljudima prilikom nuđenja posla žrtvi često plaćaju i putne troškove te troškove papira koje je potrebno riješiti u slučaju zaposlenja u inostranstvu. Zbog toga je dobro da uvijek provjerite da li ponuđeni posao stvarno postoji i da se proces migracije vrši na zakonit način.

Svoj pasoš nikada ne treba davati osobi koja vam nudi posao, jer je to jedan od načina koji trgovci koriste za kontrolisanje žrtve. Važno je da na ove stvari obratiti pažnju čak i ako se radi o osobi koju poznajete jer su trgovci ljudima obično oni u koje smo stekli povjerenje. Najčešći poslovi koji se nude su poslovi za čuvanje djece, bavljenje manekenstvom, poslovi čišćenja i spremanja kuće čuvanja starih osoba i slično kao i poslova u fabrikama. Važno je obratiti pažnju i na oglase u novinama koje nude vrlo atraktivne mogućnosti za dobru zaradu, a koji ne pružaju dovoljno informacija o samoj ponudi. Za dobro plaćene poslove u inostranstvu, ne zaboravite,  obično je potrebno odgovarajuće obrazovanje i diploma. Još jedna zamka mogu biti i lični oglasi koji mogu da se pronađu u novinama.

Na koji način se možemo obratiti nekome za pomoć, ako neko iz bliže okoline nestane ili sl.?

U slučaju ovakve situacije potrebno je kontaktirati Ministarstvo sigurnosti BiH, Krimolovce  ili policiju te neko od udruženja koje se bavi ovim problemom.

Porenuli ste kampanju „Ne prosjačenju“. Koji je osnovni cilj kampanje?

Kampanja pod nazivom NE PROSJAČENJU!! koju sprovodi Udruženje Nova generacija u saradnji sa Ministarstvom sigurnosti BiH u Banjaluci je počela 15. oktobra 2014. godine postavljanjem billboard-a i citylight-ova, a povodom obilježavanja 18.oktobra – Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima. Aktivnosti planirane za 16., 17. i 18. oktobar su rezevisani za podjelu letaka, postavljanje plakata po kafićima u užem centru grada gdje se najčešće sreću djeca koja prose, a 18. oktobra kada se i obilježava Evropski dan borbe protiv trgovine ljudima na Trgu Krajine u cenru Banjaluke biće postavljen štand sa promo materijalom gdje će građani moći dobiti više informacija o samom  problemu prosjačenja kao i drugih oblika trgovine ljudima, kako se zaštititi, kome se obratiti za pomoć, kome prijaviti slučaj i/ili sumnju trgovine ljudima te druga pitanja. Cilj kamapnje je podići svijest ljudi o problemu prosjačenja sa fokusom na prosjačenje djece, a davanjem novca djeci koja prose podstiče se trgovina ljudima i građani na ovaj način postaju karika u lancu organizovanog kriminala.

Većina ljudi misli da pomaže djeci koja prose kada im daju marku ili dvije. Koje su vaše reporuke u ovim slučajevima?

Danas je u Bosni i Hercegovini jako prisutna pojava u kojoj djeca prose hodajući od stola do stola po ugostiteljskim objektima, na raskrsnicama, sjedeći na ulicama ili u sredstvima javnog prijevoza, pokazujući građanima različite isprave o navodnom ili stvarnom zdravstvenom ili socijalnom stanju njih ili njihovih porodica. Vrlo često se radi o sasvim maloj djeci, čak dojenčadi, neprimjereno obučenima pri iznimno visokim ili iznimno niskim temperaturama, izložena izduvnim plinovima automobila u stajanju ili kretanju i izložena potencijalnoj opasnosti od udara automobila. Problem je tim veći što se najčešće radi o djeci Romima za koje se prosjačenje vezuje kao dio njihove kulture. Međutim, ono što je istina jeste da sva djeca imaju jednaka prava, da su jednaka pred zakonom, ali isto tako i građani su ti koji i te kako mogu da utiču na ostvarivanje tih prava.

Umjesto da djeci daju novac, potrebno je da pozovu broj lokalne policijske stanice 122 ili broj krimolovaca 080 020 505 080 020 505 i informišu ih o lokaciji na kojoj se djeca ili dijete nalazi/e. Vrlo često se radi o organizovanom prosjačenju iza čega stoje ozbiljne kriminalne grupe koje na štetu djece ostavaruju ogromne prihode od čega djeca ne dobiju ništa ili dobiju jako malo. Oni koji trguju djecom djecu drže u neprihvatljivim uslovima, često gladne i žedne, u neadekvatnoj garderobi jer će na taj način pobuditi veće sažaljenje kod građana. Istina je da djeca ukoliko ne donesu dogovoreni novčani iznos njihovim eksploatatorima (u prosjeku oko 30 – 40 KM dnevno ), bivaju izložena nasilju, ali davanjem novca djeci kako bi izbjegli nasilje zapravo dajete poruku trgovcima da je to dobra metoda manipulacije i da se djecu isplati zlostavljati.

Imamo li podatak koliko je djece prosjaka, kako pomoći djeci, možemo li nekome prijaviti slučaj?

 

UNICEF je u toku 2013. godine u saradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Federacije BiH i udruženjima iz Sarajeva, Tuzle, Mostara i Banjaluke vršio istraživanje pod nazivom “Ispitivanje dječijeg prosjačenja i drugih uličnih poslova i procjena veličine populacije u BiH”. Rezultati ovog istraživanja će zvanično biti predstavljeni 23. oktobra 2014. godine u Sarajevu. Na osnovu ovog istraživanja imamo informaciju o 372 djece koja su na neki način uključena u živoi i/ili rad na ulici, ali samo u ova četiri navedena grada. Pretpostavka je da je ovaj broj veći jer istraživanje nije obuhvatilo cijelu BiH.

Kakva je trenutno situacija u Banjaluci imajući u vidu da Nova generacija zaista radi na terenu?

 

Udruženje Nova generacija od 2005. godine i otvaranjem Prihvatne stanice za djecu zatečenu u skitnji i prosjačenju aktivno radi na suzbijanju dječijeg prosjačenja. Možemo se pohvaliti da danas u gradu Banjaluci nema mnogo djece koja prose. Djeca koja prose po ulicama Banjaluke su djeca koja dolaze iz drugih gradova ( Mostara, Sarajeva, Tuzle, Modriče, Gradiške, Zenice, Bijeljine.. ) i u tim situacijama se uvijek radi o organizovanom prosjačenju. Djeca bivaju dovezena kombijem i ostavljena na određenim lokacijama u gradu. Upravo zato je važno pozvati već spomenute brojeve i prijaviti ovu pojavu. Djeca često nisu upisana u matične knjige rođenih te su za zakon nevidljiva, a samim tim ne mogu da ostvare ni svoja zakonom zagarantovana prava. Smještanjem djece u Prihvatnu stanicu za djecu je prvi korak u tom procesu. Zato je važno da građani reaguju.

U toku prošle godine završena je i izrada indikatora za prepoznavanje djece koja su žrtve trgovine ljudima koji treba da pomognu svim profesionalcima zaposlenim u sudovima, tužilaštvima, centrima za socijalni rad, školama i drugim institucijama. Ovo je još jedan korak u rješavanju ovog problema i unaprjeđenja položaja djece. Indikatori su dostupni na stranci www.novageneracija.org .

 

AKTIVNOSTI

Evropski dan borbe protiv trgovine ljudima 18. oktobar obilježava se u Sarajevu, Mostaru, Banjaluci i Tuzli. Konkretno, u Banjaluci će danas na Trgu Krajine u period od 10 do 14 časova biti postavljen promo pult Udruženja Nova Generacija kada će se distribuisati  promotivni materijali te će biti moguće dobiti više informacije o ovom fenomenu.

U cilju realizacije planiranih aktivnosti i oslanjajući se na dosadašnje pozitivno  iskustvo u obilježavanju ovog dana učestvuju predstavnici NVO Nova Generacija iz Banjaluke, NVO Novi put  Mostar, HUG Zemlja djece iz Tuzle i Asocijaciju XY iz Sarajeva.

 Izvor: Buka.com

Facebook Twitter Preporuči na Viberu
Kopirati

Nema komentara

Sakrij sve komentare

Prikaži komentare

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

Promo

Copyright. Sva prava zadržana. Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici sa koje je sadržaj preuzet.