Brak više nije “IN”: Broj razvoda povećava se u vrijeme ljetnih raspusta i krajem godine

Da je u Bosni i Hercegovini brak sve više “out”, a razvod “in”, pokazuju posljednji podaci Agencije za statistiku BiH.

Kao i u brojnim drugim sferama u BiH, i ti podaci su, nažalost, poražavajući pa nam iz godine u godinu pokazuju sve veći trend rasta broja razvoda i pad popularnosti brakova.

Tako je tokom prvih šest mjeseci u BiH sklopljen 7.551 brak, što, u odnosu na prvu polovinu prošle godine, pokazuje smanjenje za 6,52 odsto. U istom periodu ove godine razvedeno je 1.140 parova, što je povećanje od 5,36 odsto u odnosu na isti period lani.

Neslaganje rezultira nasiljem u porodici

Brojna istraživanja pokazala su da je brak sve manje interesantan mlađim generacijama s jedne strane, a razvod se, s druge, sve češće percipira kao rješenje nepodnošljivih bračnih odnosa.

Nada Dalipagić, ugledna advokatica i nekadašnja uvažena sutkinja, kaže kako nema nikakve dileme da je povećan broj razvoda braka. Dalipagić je podijelila vrlo interesantan podatak o tome da se broj razvoda braka povećava u vrijeme ljetnih raspusta, kao i krajem godine, pred praznike.

“Ovom temom bi se svakako mogli baviti sociolozi i psiholozi, a prema mom iskustvu, to su periodi kad bračni partneri provode više vremena zajedno i kad neslaganje dostiže kulminaciju i rezultira potpunim razlazom”,  govori Dalipagić.

U prijeratnom periodu osnovni razlog za razvod braka bio je alkoholizam, a potom život u zajednici, koji je rezultirao neslaganjem i nesporazumima.

“Danas je osnovni razlog neslaganje, koje rezultira nasiljem u porodici. Nasilje je zabrinjavajuće i ima oblike koji mogu biti apsolutno neshvatljivi i neprihvatljivi, a idu od fizičkog, psihičkog do seksualnog zlostavljanja. Najviše zabrinjava što se zlostavljanje direktno odražava na djecu i ona su najveće žrtve ovakvih zajednica”, ističe Dalipagić.

Profesor Marko Romić, specijalista traumatske psihologije, kaže da su ljudi danas sve manje spremni na kompromise i na famozno trpljenje, pogotovo, navodi, mlađi parovi nisu naučeni na takve situacije.

“S druge strane, životne okolnosti, koje postaju sve teže za cijelu zajednicu, jednostavno, dovode ljude do povećanih i intenzivnijih frustracija, što troši naše mentalne, fizičke i psihičke kapacitete”, iznosi on.

Nažalost, kako i on naglašava, djeca su najveće žrtve takvih okolnosti i u mnogim slučajevima čini mu se da oni koji se razvode, ne vode dovoljno računa o posljedicama tog procesa za dijete.

“Brojne su situacije u kojima je razvod jedino moguće rješenje i u kojima se čovjek upita, ako djeca žive u svakodnevnoj svađi, nije li za njih bolje da se roditelji razvedu”, govori Romić.

“Htio sam prekinuti bunilo”

Koliko je razvod braka traumatično iskustvo, ovaj poznati psiholog osjetio je na vlastitoj koži. U svojevrsnoj ispovijesti za Avaz prof. Romić, koji je prije 10 godina odlučio staviti tačku na svoj brak nakon 16 godina zajedničkog života, u kojem se rodilo dvoje djece, kaže kako je taj proces teško proživljavao.

Još uz činjenicu da je on bio taj koji je inicirao razvod, ali i kao osoba koja je, takoreći, imala olakotne okolnosti u cijeloj toj priči s obzirom na to da su na njegovu stranu stali i porodica bivše supruge, prijatelji i poznanici.

“Iako sam znao šta me čeka, bio sam toliko traumatizovan da noćima nisam mogao spavati, a potom, kad bi me san svladao, probudio bih se i nisam znao ko sam, gdje sam, nisam znao ko je moj sin, koji je tada, kao sedmogodišnjak, spavao pored mene… Htio sam prekinuti to bunilo, a nisam znao kako. To je za mene bio užas. Mnogi razvod dožive kao nekakvo oslobađanje, ali vidjeti nesreću i takvu tugu u očima svoje djece, bilo mi je nešto najstrašnije što sam doživio, a to može razumjeti samo onaj koji je to prošao”, iznio je on.

Ulazak u novu vezu

Kad s ove vremenske distance posmatra stvari, prof. Marko Romić govori kako ni u najluđem snu ne bi mogao zamisliti situaciju da je, nakon razvoda, već nekoliko godina u vezi, za koju kaže da je veoma stabilna, kvalitetna i vrlo neobična.

“Neobična je po tome što je žena s kojom sam u vezi, takođe razvedena i njeno dvoje djece i moja se veoma dobro slažu i vole. Njena djeca jako vole mene i ja njih i mi smo vrlo neobična priča i po tome što je moja sadašnja partnerka u dobrim odnosima sa mojom bivšom suprugom, a i ja sam sada u dobrim odnosima sa mojom bivšom ženom”, iskren je prof. Romić.

Sporazum ili tužba

Koliko će trajati razvod i cijela procedura, zavisi od toga hoće li se supružnici razići sporazumno ili će to zahtijevati tužbom.

Uz sudske procedure, supružnici moraju biti spremni i na finansijske izdatke.

Najprije se sudu mora uplatiti iznos od 150 KM, dok zastupanje advokata, uglavnom, košta oko 700 KM ako je riječ o sporazumnom razvodu, a 1.000 KM kad se pokreće tužbeni zahtjev.

Izvor: Avaz / Autor: M. Smajkić