Mobing u Srpskoj: Radnicu seksualno uznemiravali jer je zgodna

Jedinom udruženju za pomoć osobama zlostavljanim na radnom mjestu “Stop mobbing” iz Trebinja ove godine već se javilo oko 500 građana s raznim problemima – diskriminacije, eliminisanja političkih neistomišljenika, a nije rijedak slučaj ni polne diskriminacije i seksualnog zlostavljanja.

“Jedan od primjera seksualnog zlostavljanja je žena koja nam se javila, a koja je duži period trpjela seksualno maltretiranje od svog nadređenog. U pitanju je bila javna ustanova i žena je htjela imenom i prezimenom da stane iza svoje izjave jer su joj dosadile konstantne ucjene. Mi smo sve to proslijedili direktoru, a ja sam tražila prijem kod njega kako bismo o tome razgovarali”, ispričala je za “Nezavisne” Anica Ramić, predsjednik Udruženja “Stop mobbing”.

Ističe da mu je rekla da sve to mora prestati i ukoliko ne završe s tim sporazumno u ustanovi, ona će u medijima objaviti imena zlostavljača i onih koji nisu reagovali.

“Vjerujte da mi je čak i direktor rekao da je ona zgodna žena, na šta sam ostala šokirana. Da li je moguće da se žena gleda na taj način da ako je lijepa i privlačna, svako ima pravo da je ucjenjuje i dodiruje. Najvažnije u tome je da smo uspjeli da je prebacimo na drugo radno mjesto i više nije imala problem. To je trajalo godinu dana i žena je trpjela sve i svašta, od uskraćivanja naknada za putne troškove do ucjena da mora imati odnose sa šefom”, ispričala je Ramićeva o tom slučaju.

Ističe da zbog straha od poslodavaca većina radnika ne želi uopšte da priča o ovom obliku pritiska strahujući za posao, ali mobing je rasprostranjena pojava pa je veoma važno da se žrtve imaju kome obratiti, a ovo udruženje već dest godina stručno djeluje na otkrivanju i pružanju pomoći žrtvama mobinga.

“Posljedice mobinga se odražavaju na socijalno okruženje, radnu sredinu i na pojedinca, pa se problem promatra sa medicinskog, sociološkog, pravnog i psihijatrijsko-forenzičkog stajališta. To je specifičan oblik ponašanja na radnom mjestu i znači moralno zlostavljanje, psihološko maltretiranje, psihološki teror, sve do eliminacije sa radnog mjesta, a ta osoba je bespomoćna”, kaže Ramićeva.

Ističe da se mobing mora razlikovati od kancelarijske svađe.

“Naše društvo nije razvilo svijest ni mehanizme za sprečavanje mobinga. Svede se na to koliko je pojedinac spreman da se sam suprotstavi tom suptilnom teroru, koji se obično dešava u četiri oka ili u masi koja gleda svoja posla ili se smije. Ne zna se šta je gore, sam ili u masi s nasilnikom. Takvo nam je društvo, ‘ćuti i trpi, i još budi srećan što si tu i imaš posao'”, kaže Ramićeva.

Ističe da su na udaru mobinga i muškarci i žene, ali najčešće žene iznad 40 godina starosti i u pravilu su to uvijek savjesne, odgovorne i vrijedne osobe, one koje vole i znaju raditi svoj posao.

Istraživanja su pokazala da su žrtve mobinga i mlade osobe, tek zaposlene, ali i starije osobe pred penzijom, koje traže više samostalnosti, bolje uslove rada…

Ovo udruženje čini skoro 5.000 članova i djeluje na nivou cijele BiH te usko sarađuju s različitim lokalnim i međunarodnim NVO.

“Članovi Upravnog odbora su advokati, psiholozi, pedagozi, pravnici, prosvjetni i zdravstveni radnici, novinari, te su potvrda da je organizacija i kadrovski spremna da se uhvati u koštac s problemom mobinga”, kaže Ramićeva.

Ramićeva napominje da je u Zakonu o radu RS teret dokazivanja da nije bilo mobinga na poslodavcu i on ne smije preduzeti nikakve mjere prema radniku zbog činjenice da se žalio na nasilje, diskriminaciju, uznemiravanje i mobing.

“Ako sud utvrdi da je tužba osnovana, naložiće poslodavcu da tužiocu obezbijedi ostvarivanje prava koja su mu utvrđena ili da plati odgovarajuću novčanu nadoknadu. U dijelu Krivičnog zakonika RS uvedeno je novo krivično djelo zlostavljanje na radu i predviđena je kazna zatvora od šest mjeseci do dvije godine. Sve ove novine imaju uticaj na javljanje i prijavu žrtava mobinga”, kaže Ramićeva.

Znaci mobinga

• psihička tortura od strane nadređenih,
• neprimjereni ili nemogući zadaci,
• izloženost stalnom stresu i bojkotu od strane kolega,
• širenje tračeva, ponižavanje, ismijavanje i zadirkivanje,
• isključivanje iz razgovora, prekidanje, vikanje…
• oduzimanje polja djelatnosti, potcjenjivanje radnog učinka,
• primoravanje na rad koji šteti zdravlju,
• prijetnja nasiljem, izazivanje stresa, fizički napad, seksualno zlostavljanje.

Izvor: Nezavisne / Autor: Ljiljana Radić