Manje od 5% vozača pruži prvu pomoć

Iako je pružanje prve pomoći u saobraćaju zakonska obaveza vozača, rijetki su oni koji je odmah pruže, već se oslanjaju na poziv hitnoj pomoći, što zbog sraha da će nešto pogrešno učiniti, što zbog neznanja ili nedovoljne svijesti koliko je svaka sekunda bitna.

Kako su “Nezavisnim” potvrdili u banjalučkoj Službi hitne medicinske pomoći, prema njihovom iskustvu manje od pet odsto vozača zbrine unesrećenog prije dolaska ekipe Hitne pomoći jer uglavnom čekaju da to neko drugi uradi.

Iako su svi prije sticanja vozačke dozvole morali položiti pružanje prve pomoći, što je i zakonska obaveza vozača, mnogi se uglavnom plaše da dodatno ne povrijede unesrećenog.

Međutim, pravovremeno zbrinjavanje može nekome spasiti život do dolaska medicinskih radnika, jer čekanje u pojedinim situacijama može biti kobno.

Prema riječima Milije Radovića, direktora Agencije za bezbjednost saobraćaja u RS, nereagovanje na licu mjesta obično proizilazi iz nedovoljnog znanja.

“Kada se u nešto razumijete  i znate da ćete to dobro uraditi, svakako da ćete reagovati i pomoći. Najčešće ne pomognete zato što smatrate da niste dovoljno stručni da pružite pomoć. Recimo, ako se na mjestu nesreće nađe medicinski radnik on će odmah pružiti prvu pomoć”, ističe Radović.

Napominje da se znanje koje se stekne obukom brzo zaboravi i građani u tom trenutku smatraju da nisu dovoljno sposobni da pruže prvu pomoć.

“Većina  ljudi je humana i hoće pomoći, ali se plaše svog neznanja”, kaže Radović.

Napominje da bi znanje iz prve pomoći periodično trebalo obnavljati.

“Mi planiramo sprovesti obuku svih profesionalnih vatrogasaca iz pružanja prve pomoći. Važno je da vatrogasci prođu kroz tu obuku  jer oni vrlo često dođu prije hitne pomoći i policije na lice mjesta i kada dođu ne znaju šta im je činiti da ne pogoršaju stanje, jer treba vaditi unesrećenog iz auta. Zbog toga ćemo sprovesti obuku svih profesionalnih vatrogasaca u RS”, rekao je Radović.

Banjalučanin Milan P. kaže da je prilikom polaganja vozačkog ispita dva dana imao predavanje iz pružanja prve pomoći, koje je bilo korisno, te im je predavač na primjerima pokazao kako da reaguju u pojedinim situacijama, ali ipak nije siguran kako bi postupio ukoliko bi se našao u stvarnoj situaciji.

“Jeste ta obuka bila korisna, ali to koliko bismo sami pružili prvu pomoć prije dolaska hitne pomoći zavisi od same situacije, odnosno u kakvom je stanju povrijeđeni”, kazao je on.

Zoran Veselinović, sekretar Gradske organizacije Crvenog krsta u Prijedoru, koja obavlja obuku iz prve pomoći budućih vozača, rekao je da se sve njegove kolege u BiH trude da kandidate nauče kako treba da reaguju u slučaju nesreće jer im ta obuka služi u svakodnevici.

“Oni su naučeni da djeluju samo za povrede za koje su sigurni da mogu pomoći, ali postoje  određene povrede za koje mogu samo pozvati hitnu pomoć i zato ih učimo koje brojeve da pozovu. Naravno, prvo treba da misle na sebe kako se ne bi doveli u opasnost”, rekao je Veselinović.

Tvrdi da su kandidati naučeni da ukažu prvu pomoć u zavisnosti od stepena povreda i da je njihova zakonska obaveza da pomognu.

“Kada je u pitanju bilo koja oblast, postoje oni koji su hrabri i oni koji bi da se izvuku, iako je vozačima to obaveza. Kada je u pitanju pad u vodu, naravno da neće ići u vodu ako nije dobar plivač, ali kod krvarenja, kada krv šiklja, dužnost mu je da priđe i u najmanju ruku pritisne vene i zaustavi krvarenje. Pa neće mu ništa biti ako ga uprlja krv, a tako može spasiti život”, rekao je Veselinović.

Napominje da, iako može biti kažnjen ako to ne učini, ipak postoji nešto u čovjeku na šta se ne može djelovati, a to je da priskoči u pomoć ukoliko nema hrabrosti.

Fali indikator odziva

Ono što nam nedostaje, prema riječima Milije Radovića, direktora Agencije za bezbjednost saobraćaja u RS, je indikator odziva službe hitne medicinske pomoći u slučaju nezgode.

“Mora se znati koliko je vrijeme odziva od momenta kada se pozove hitna pomoć do vremena kada oni  dođu na lice mjesta, zatim od lica mjesta do zdravstvene ustanove gdje se pruža puna pomoć. To  vrijeme odziva mi nemamo i to je u planu jer je bitno kako bismo  izvršili analizu kakve su nam službe, da li imaju dobra vozila i opremu, ko ide s vozačem u kolima…”, istakao je Radović.

Izvor: Nezavisne/ Ljiljana Radić