Kupuju službene automobile, a za bolesnu djecu ne daju ni marke

Objavljeno: 11. 10. 2018 u 19:41h

Za liječenje teško bolesne djece radnici su za osam mjeseci iz plata izdvojili oko 3,3 miliona maraka, dok je od kupovine službenih vozila za tu namjenu obezbijeđeno svega  112.840 KM. 

Tako je radnička klasa, kroz dobrovoljni doprinos, do kraja avgusta 2018. za liječenje najmlađih izdvojila 30 puta više nego budžetski potrošači, koji su se u godini štednje počastili novim automobilima.

Ako je suditi po bankovnim izvodima Fonda solidarnosti za liječenje djece iz RS u inostranstvu, koji su javnosti dostupan na njihovom zvaničnom sajtu, u Srpskoj je od početka godine kupljeno svega 60 službenih vozila. Ova cifra, ocjenjuju poznavaoci prilika, zvuči prilično nerealno, ako se uzme u obzir da su po zakonu svi budžetski potrošači u RS, izuzev MUP-a i zdravstvenih ustanova, obavezni da nakon  kupovine automobila, bilo novog ili polovnog, u Fond uplate pet odsto od vrijednosti vozila.

Spisak tih obveznika je podugačak, od Vlade RS, ministarstava, Narodne skupštine, Kabineta predsjednika, pa do čitave mreže javnih preduzeća, upravnih organizacija, javnih škola i vrtića, komunalnih preduzeća, sudova, ustanova kulture. Prema zvaničnom registru, u RS su čak 903 subjekta, uključujući i MUP i zdravstvene ustanove, obavezna da za sve nabavke, pa i za kupovinu automobila, raspisuju tendere.

Niko ne zna koliko je automobila kupljeno

U Fondu solidarnosti kažu da ne mogu procijeniti da li je 60 kupljenih službenih automobila za osam mjeseci u cijeloj RS odraz realnog stanja.

“Mi ne možemo tvrditi da neka institucija izbjegava da ispuni svoju zakonsku obavezu, jer naprosto ne znamo, niti ima načina da saznamo, koliko je službenih vozila u RS kupljeno. Čak i da to saznamo mi nemamo alata da nekog primoramo da ispuni svoju zakonsku obavezu” – kaže direktorka Fonda Jasminka Vučković.

Dodaje da je praksa pokazala da postoji potreba za doradom Zakona o fondu solidarnosti, te da će se u narednom periodu raditi na tome.

U nevladinim organizacijama, koje se bave kontrolom javnih nabavki i borbom protiv korupcije, smatraju da bi provođenje ovog zakona trebalo precizirati podzakonskim aktima Vlade RS.

 “Ni mi ne možemo, ovako na prvu, reći da li je 60 službenih automobila u RS za osam mjeseci malo ili mnogo i da li je neko „zaboravio“ da uplati pet odsto u Fond solidarnosti RS. Da bi se to egzaktno utvrdilo potrebno je ozbiljno istraživanje” – kaže Igor Vukajlović iz Udruženja građana „Tender“.

Dodaje da bi jedan od načina kontrole ubuduće moglo biti i svakodnevno praćenje objavljenih tendera na zvaničnom sajtu Agencije za javne nabavke BiH.

Najskuplje liječenje 240.000 evra

Za liječenje djece u inostranstvu Fond solidarnosti je do sada uplatio oko 1,7 miliona KM. Djeca su upućivana u referentne zdravstvene ustanove u Njemačkoj, Španiji, Austriji, Italiji, Švajcarskoj, Belgiji, Rusiji, Sloveniji i Turskoj.

Najveći iznos Fond je odobrio za transplantaciju koštane srži u Njemačkoj i taj račun je iznosio oko 240.000 evra.

Sredstva Fonda koristilo je 50 djece, od kojih je za troje djece liječenje produženo više puta. Trenutno je na računu Fonda solidarnosti na raspolaganju oko 4,2 miliona KM.

Izvor: Srpskainfo

Facebook Twitter Preporuči na Viberu
Kopirati

Nema komentara

Sakrij sve komentare

Prikaži komentare

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

Copyright. Sva prava zadržana. Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici sa koje je sadržaj preuzet.