Krediti građana premašili 3 milijarde KM

Zaduženost građana Srpske kod komercijalnih banaka raste iz mjeseca u mjesec, a na polugodištu ove godine stanovnici su bili više od 3,11 milijardi KM u kreditima.

U odnosu na kraj 2018, riječ je o povećanju od 5 odsto ili oko 150 miliona KM, pokazuju podaci Agencije za bankarstvo RS.

Kao i godinama unazad, najviše kredita građanima odlazi za opštu potrošnju, a njihov iznos se krajem juna popeo na 2,26 milijardi KM, što je za skoro 93 miliona KM više nego u decembru prošle godine. Najveće učešće, svakako, imaju nenamjenski gotovinski krediti, koji su porasli za 5 odsto u odnosu na kraj 2018, i čine čak 88,8 odsto ukupnih kredita za opštu potrošnju.

A kredite bukvalno dižemo za sve i svašta – za plaćanje nagomilanih računa, za ogrijev, registraciju auta, kupovinu najrazličitijih roba, opremanje djece u školu, pravljenje svadbe ili sahrane, namještanje stana, opremanje slave, pravljenje zimnice…

Takođe, sve češće se dešava da se ljudi zadužuju da bi vratili stare kredite, jer nisu u stanju da rate servisiraju od tekućih primanja.

Tako je, s obzirom na ukupnu zaduženost i broj građana na posljednjem popisu, za 6 mjeseci zaduženost po stanovniku u Srpskoj sa 2.709 porasla na 2.847 maraka.

Ovakva situacija, međutim, ne treba pretjerano da čudi, jer većina građana svojim primanjima ne može da sustigne troškove živote, pa nemaju izbora nego da dižu kredite.

Naime, više od tri četvrtine zaposlenih u RS mjesečno zarađuje iznose koji nisu ni blizu prosječne neto plate, koja je u avgustu ove godine iznosila 910 KM.

Prema podacima Zavoda za statistiku RS, u Srpskoj je u martu 2019. u RS bilo zaposleno 269.313 radnika. Kad se u obzir uzmu prosječne plate po djelatnostima, čak 206.827 radi za platu 785 KM i manje, dok više od 66 odsto svojim primanjima ne doseže ni trošak prehrane iz sindikalne potrošačke korpe za četvoročlanu porodicu.

Podsjetimo, u avgustu je korpa ukupno koštala 1.886 maraka, od čega je izdatak za prehranu iznosio 704 KM.

U udruženjima potrošača objašnjavaju da ova statistika govori dovoljno u prilog tome kako velika većina ljudi živi, dok namjenska struktura kredita nedvosmisleno pokazuje za šta sve građanima nedostaje novca, pa moraju da se zadužuju.

Izvršna direktorka Udruženju građana „Oaza“  Nedeljka Ilijić kaže da, kad građani koji ionako jedva životare prvi put dignu kredit, teško mogu da izađu iz ovog začaranog kruga zaduženosti.

“Jasno je da primanja nisu ni približna troškovima, zbog čega ljudi nemaju puno izbora nego da dižu kredite. Zbog malih primanja, većina teško može da ih zatvori, jer paralelno moraju i da žive i da uplaćuju rate. Onda dižu nove kredite, zatvaraju stare i tako u krug. Ništa čudno, s obzirom na niske zarade velike većine radnika” – ističe Ilijićeva.

Sa najnižim prosječnim platama, između ostalih, životare i radnici koji su najbrojniji u RS, a to su građevinci koji u prosjeku zarađuju 628 maraka, ugostitelji – 642, trgovci – 696 KM. Zaposleni u prerađivačkoj industriji mjesečno u prosjeku zarađuju 756 KM, što znači da oni svojim primanjima pomenuti izdatak za hranu premašuju za nekih 50-ak KM.

Tanja K, službenica iz Banjaluke, kaže da je prvi kredit digla zbog nagomilanih računa.

“Samo dva mjeseca nisam platila grijanje, struju i vodu i računi su skočili na skoro 300 KM. Negdje u to vreme mi je otišao i frižider, pa sam digla 2.000 KM na godinu dana. To je bilo prije tačno četiri godine, a ja sam i dalje u kreditu. Još dva puta sam dizala novi kredit. Zatvorim stari, izmirim još neki izdatak koji iskrsne i tako u krug” – kaže naša sagovornica.

Uzimaju po 50 KM da kupe lijek

Mikrokreditne organizacije koje posluju u Srpskoj plasirale su ukupno skoro 330,8 miliona KM kredita građanima, podaci su Agencije za bankarstvo RS.

Kreditna zaduženost u MKO po stanovniku je sa 262 KM krajem prošle godine, sredinom 2019. porasla na 283 KM.

U ovim organizacijama građani dižu kredite za kupovinu lijekova, izmirenje računa za stanarinu i struju, nabavku kojeg metra ogrijeva. Tako nije retkost da, zato što nemaju para, zatraže kredit od, naprimjer, 50 KM, da bi kupili lijek koji im je doktor prepisao. Zaduže se na 15-ak dana, dok ne stignu plata ili penzija jer, u principu, nemaju nikakve ušteđevine da bi mogli da servisiraju ovaj ili neki drugi vanredni trošak.

Takođe, više istraživanja pokazalo je da skoro 75 odsto stanovništva redovno posuđuje novac, odnosno da za većinu dodatni udar na budžet predstavlja svaki iznenadni trošak veći od 50 KM.

Izvor: Srpskainfo/ Maja Bašić