Đaka sve manje, učinak nastavnika niko ne mjeri

Iako se broj učenika u osnovnim i srednjim školama u BiH iz godine u godinu smanjuje, broj nastavnika se stalno povećava, navedeno je u najnovijoj studiji Svjetske banke uz podršku EU o preduniverzitetskom obrazovanju.

Kako se navodi u studiji, u RS se 91 odsto ukupnih troškova izdvaja za plate zaposlenih, a u FBiH taj iznos je takođe visok i iznosi 87 procenata. Ovi iznosi, kako je istaknuto, ostavljaju malo prostora za kapitalne investicije.

“Ne postoje mehanizmi za sistematsko mjerenje ili praćenje kvaliteta obrazovnih inputa, rezultata ishoda, niti se povratne informacije koriste za proces donošenja odluka”, naglasili su u studiji.

Istovremeno, kako je istaknuto, ne postoje adekvatna mjerila o efikasnosti obrazovnog programa, a izdvajanja za obrazovanje, iako predstavljaju značajan udio, ne daju očekivane rezultate.

“Ishodi učenja u BiH su slabiji od ishoda koji se postiže u EU i regionu, a prisutan je i raskorak između vještina koje pruža obrazovni sistem i onih koje traži tržište rada”, naglašeno je u studiji.

Dodaju da se učinak nastavnika ne mjeri ni na sistematičan ni produktivan način, niti se koristi za donošenje odluka o napredovanju ili nagrađivanju nastavnika u skladu s rezultatima.

U studiji preporučuju da se krene u mijenjanje finansijskih stimulansa u skladu s postignutim rezultatima, da se uvedu mehanizmi ocjenjivanja rada nastavnika te da im se omogući razvoj i usavršavanje, kao i da se uvede efikasno mjerenje znanja studenata u školama.

“Ako se ne krene u barem nekoliko od ovih osnovnih pravaca, obrazovni sistem će vjerovatno ostati kakav je sada, što će onemogućiti ostvarivanje potencijala ljudskog kapitala u budućnosti”, naglašeno je.

Neusklađenost vještina i neadekvatna znanja, kako je naglašeno, ograničavaju prostor za rast firmi i otvaranje radnih mjesta, a 50 odsto poslodavaca vjeruje da sistem opšteg obrazovanja ne pruža odgovarajuće vještine budućim radnicima.

Sve ovo, upozoravaju, utiče na loše šanse djece da se ostvare u kasnijem životu, a ujedno se smanjuje i udio opšte produktivnosti.

“Prema indeksu ljudskog kapitala Svjetske banke, dijete koje se danas rodi u BiH postići će samo 62 procenta produktivnosti kad odrastu u odnosu na ono što bi moglo biti kad bi imalo puno obrazovanje”, naglašeno je, uz napomenu da ovaj procenat u Hrvatskoj iznosi 72 odsto, a u Srbiji 75 odsto.

Posebno zabrinjavajući podatak je da bh. osamnaestogodišnjak nakon 11 godina i sedam mjeseci školovanja u prosjeku izgubi čak tri godine i jedan mjesec u smislu da mu godine provedene u školi ne donose znanje. Što se tiče zanata, naglašeno je da čak 70 odsto učenika upisuje srednje tehničke škole bez obzira na to što nastavi program koji će pohađati nije usklađen s potrebama tržišta rada.

“Pedeset jedan odsto njih radi u struci, a polovina ih je našla posao ličnim vezama, a ne putem karijernog savjetovanja”, naglasili su.

Izvor: Nezavisne / Dejan Šajinović