Kako da se opustite i riješite probleme bez stresa i napetosti

Kako da razvijete empatiju, socijalne vještine i fantastičnu moć motivacije? Evo kako da pomoću 5 vještina unaprijedite emocionalnu inteligenciju…

Da li poznajete ljude koji se dobro snalaze u raznim okolnostima, umiju graciozno da se izbore sa najnezgodnijim društvenim situacijama i za koje se čini da nekako uvijek znaju kako da opuste druge? Velike su šanse da te osobe imaju izraženo ono što psiholozi zovu emocionalnom inteligencijom.

Emocionalna inteligencija (EQ) podrazumijeva sposobnost razumijevanja i upravljanja emocijama. Stručnjaci se slažu da ova vrsta inteligencije igra važnu ulogu u postizanju uspjeha, a neki je smatraju čak i važnijom od IQ-a jer je povezana sa mnogim aspektima funkcionisanja, od donošenja odluka do akademskog uspjeha.

Psiholog Daniel Goleman smatra sljedećih pet komponenti ključnim za emocionalnu inteligenciju:

Samosvijest je sposobnost da prepoznamo i razumijemo sopstvene emocije i ključna je komponenta emocionalne inteligencije. Osim samog prepoznavanja sopstvenih emocija, važna je svjesnost o efektima sopstvenih akcija, raspoloženja i emocija na druge ljude.

Da bi se postigla samosvjesnost, neophodna je mogućnost praćenja sopstvenih emocija, prepoznavanja različitih emocionalnih rekacija, kao i tačna identifikacija svake zasebne emocije.

Pojedinci koji imaju izraženu samosvijest, takođe, umiju da prepoznaju vezu između stvari koje osjećaju i načina na koji se ponašaju. Ove osobe su svjesne sopstvenih kapaciteta kao i ograničenja, otvoreni su za nove informacije i iskustva, pa uče iz svojih interakcija sa drugima. Goleman navodi i da imaju izražen smisao za humor, sigurni su u sebe i svoje sposobnosti kao i da su svjesni kako ih drugi opažaju i doživljavaju.

Samoregulacija

Pored svijesti o sopstvenim emocijama i njihovom uticaju na druge, emocionalna inteligencija obuhvata i sposobnost regulacije i upravljanja sopstvenim emocijama. Ovo ne znači da ih treba potiskivati, skrivati ili sputavati, već se odnosi na mogućnost čekanja pravog vremena, mjesta i načina za njihovo ispoljavanje. Samoregulacija se odnosi na adekvatno ispoljavanje emocija.

Osobe koje imaju izraženu vještinu samoregulacije, fleksibilne su i lako se prilagođavaju na promjene. One su dobre u upravljanju konfliktima i napetim, teškim situacijama. Goleman navodi da ove osobe imaju izraženu i savjesnost, vode računa o tome kako utiču na druge i preuzimaju odgovornost za svoje postupke i akcije.

Socijalne vještine

Još jedan važan aspekat emocionalne inteligencije je i mogućnost uspješne i dobre interakcije sa drugima. Pravo emocionalno razumijevanje, pored sopstvenih, uključuje i razumijevanje osjećanja drugih, kao i vještinu da se ono iskoristi u svakodnevnim interakcijama sa drugima. Neke od najvažnijih socijalnih vještina uključuju aktivno slušanje, verbalne i neverbalne vještine komunikacije, vođstvo, persuazivnost itd.

Empatija ili sposobnost razumijevanja kako se osjeća drugi, ključna je vještina u vezi sa emocionalnom inteligencijom. Ona podrazumijeva mnogo više od prostog prepoznavanja emocionalnih stanja drugog – uključuje i adekvatan odgovor na njih. Vještina empatije ljudima omogućava da razumiju složenu dinamiku međusobnih interakcija u društvenim odnosima, a naročito na radnom mjestu. Oni koji imaju izraženu sposobnost empatije mogu dobro prepoznati ko ima moć u različitim odnosima, kako to utiče na osjećanja i ponašanja učesnika te tačno protumačiti različite situcije koje predstavljaju okidače za složene odnose moći.

Motivacija

Intrinzička (unutrašnja) motivacija igra ključnu ulogu u emocionalnoj inteligenciji. Ljudi koji imaju izraženu EQ motivisani su stvarima koje su izvan spoljašnjih nagrada kao što su slava, novac i priznanja. Oni imaju izraženu strast da ispune svoje unutrašnje potrebe i ciljeve. Oni traže stvari koje vode unutrašnjim nagradama, potpuno se prepuštaju i bivaju uvučeni u svoje aktivnosti i traže vrhunska iskustva. Usmjereni su na akcije, postavljaju ciljeve, imaju izraženu potrebu za postignućem i uvijek traže načine da rade još bolje ono u čemu su dobri. Veoma su posvećeni i skloni preuzimanju inicijative, kada se nađu pred zadatkom.

Izvor: epsihoterapija.com