Kako vrijeme utiče na zdravlje: Tmurno nebo, mutna glava

Svi smo mi pomalo meteoropate. Stari ljudi već na sav glas govore da je vrijeme poremećeno, ali neke stvari se ne mijenjaju – to uvijek utiče na zdravlje ljudi.

Velike vrućine i nasilje

Velike vrućine posebno teško podnose starije osobe i mala djeca. Savjetuje se da smanjite tjelesnu aktivnost, unosite dovoljno tečnosti i da se rashlađujete. Zbog ovakvog vremena ljudi postaju razdražljivi, pa i emocije i ponašanje variraju. Neka istraživanja su pokazala da je broj napada, nasilja u porodici, pa i samoubistava povećan za vrijeme velikih vrućina.

Snijeg

Ekstremne temperature mogu da povećaju rizik od srčanog udara. Ljudi koji imaju problema sa srcem imaju sužene koronarne arterije. Sa dodatnim naporom, poput recimo čišćenja snijega, izlažu se velikoj opasnosti. Mogu vrlo lako da dožive srčani udar.

Hladno vrijeme i grmljavina

Hladno vrijeme može biti vrlo problematično za ljude koji boluju od astme – kada udišu brzo, hladan vazduh se ne može dovoljno brzo zagrijati, pa može doći do otoka. A astmatičari, čiji je glavni okidač bolesti alergija na polen, mogu imati velikih problema prilikom grmljavine. Vjetar s grmljavinom nosi čestice polena i spušta ih na zemlju u većim količinama.

S druge strane, mnogima grmljavina donosi olakšanje. Naime, vazduh je tada pun negativno nabijenih jona, koji čiste vazduh i popravljaju raspoloženje.

Oblaci i plavetnilo

Statistike pokazuju da učenici i studenti bolje uče za vrijeme oblačnih dana, nego tokom sunčanih, a najbolji dani za polaganje ispita bi bili oni s puno plavetnila, koje podiže raspoloženje i samopouzdanje.

Pritisak i migrene

Migrenu obično povezujemo s pritiskom, ali tačnije riječ je naglim promjenama u kratkom periodu, koji su povezani s vjetrom i vlagom. Migrene može uzrokovati i visok i nizak vazdušni pritisak. Nizak pritisak, kao i visoke spoljašnje temperature povezuju s izlivima krvi u mozak.

Kada je temperatura, recimo, preko 35 stepeni Celzijusa, relativna vlažnost vazduha iznad 35-40 odsto, a atmosferski pritisak poprilično nizak, čak 80 odsto bolesnika sa povišenim arterijskim pritiskom osjeća značajne tegobe, a mnogi od njih i dva prije ove promjene vremena.

Moždani udari, prema statistikama, se javljaju najčešće baš u navedenim uslovima. S druge strane visok atmosferski pritisak može kod mnogih osoba da izazove migrene, posebno ako naglo poraste.

Vjetar

Neki su se možda već i sami uvjerili da vjetar izaziva nesanicu. Ali, ne samo to, nego i glavobolje, pa i depresiju. Tada su ljudi i podložniji prehladama i pojavi gripe. U “Prokletoj avliji” Andrić odlično opisuje uticaj vrućeg i “smrdljivog” vjetra na zatvorenike. Ali, na sličan način on djeluje i na sve nas.

Osobe koje su psihički nestabilne postaju nemirnije i agresivnije. Njihovo stanje se pogoršava. Čak i doktori u psihijatrijskim ustanovama znaju da je u to vrijeme potreban pojačan oprez.

Dolazak oluje

Životinje su te koje mogu na vrijeme prepoznati opasnost, ali kada je u pitanju dolazak oluje, tu se možete osloniti na reumatičare. Prije dolaska oluje oni će osjetiti bol, nervozu, ukočenost zglobova i mišića, bezvoljnost… To je povezano s povećanjem vlage i padom atmosferskog pritiska. Oni spadaju u grupu najosjetljivijih meteoropata i oni će prvi predosjetiti naglu promjenu vremena. Slično reaguju i oni koji su imali neke dublje povrede, rane i prelome.

Savjeti za ublažavanje tegoba

Prevencija:

Da bi se spriječile meteoropatske tegobe, treba izbjegavati veći fizički napor, boraviti što više na otvorenom (ukoliko vremenske prilike to dozvoljavaju), konzumirati dovoljno vitamina (iz voća i povrća) i tečnosti, izbjegavati alkohol. U slučaju izraženijih simptoma neophodna je konsultacija s ljekarom koji će odrediti terapiju, a hroničnim bolesnicima eventualno korigovati dnevne doze lijekova. Preporučuje se korišćenje jonizatora vazduha, koji stvaraju negativno naelektrisane čestice i pozitivno djeluju na astmu, bronhitis, alergije, ali i na povišen pritisak i psihu.

Kako ublažiti meteoropatske tegobe?

• Hronični bolesnici i meteoropate trebalo bi redovno da prate biometeorološku prognozu i ponašaju se u skladu s uputstvima.
• Zdrava ishrana, konzumiranje voća, povrća i tečnosti (vode i biljnih čajeva) takođe mogu da ublaže tegobe nastale usljed promjene vremena. Ne preporučuju se previše rashlađena i slatka pića, kao i alkohol!
• Neophodno je obezbijediti dovoljnu količinu sna i odmora u toku dana.
• Preporučuju se umjerena fizička aktivnost i boravak u prirodi – ako to vremenske prilike dozvoljavaju.

Izvor: Nezavisne