Objavljeno: 3. 2. 2016 u 15:27h
Namirnicama koje sadrže glukozu poboljšava se koncentracija.
Zdrava ishrana i redovno vježbanje ne samo da utiču na zdravlje srca i krvnih sudova, već i na rad mozga. Da biste poboljšali koncentraciju i izoštrili moždane vijuge, ne treba puno: relativno jednostavne promjene u ishrani mogu da povećaju memoriju, podstaknu uspavane moždane funkcije, pomognu pri učenju, podignu raspoloženje i motivaciju i spreče prevremeni gubitak pamćenja.
Redovni obroci sa međuobrocima od svježeg voća ili povrća su imperativ, jer održavaju stalni nivo glikemije u krvi, a mozak jedino koristi glukozu da bi funkcionisao. Dijeta sa malo kalorija i zasićenih masti, a bogata antioksidansima i polinezasićenim masnim kiselinama ima dobar uticaj na funkcije mozga.
S druge strane, visok kalorijski unos dovodi do stvaranja štetnih slobodnih radikala koji mogu da oštete moždane ćelije i tako da ugroze pamćenje. Baš kao i za srce, i za mozak su poželjne tzv. dobre masti – polinezasićene kao što su masti omega-3 grupe.
Glukoza: Mozak se ne hrani proteinima, već glukozom, koja je najvažnije “gorivo” za ćelije mozga. Da bi se održao stalan nivo glukoze u krvi trebalo bi uzimati što više ugljenih hidrata koji se sporo razlažu: mahunarke, suvo i svježe voće, integralne žitarice, povrće, jezgraste plodove. Koncentracija direktno zavisi od glukoze koja stalno pristiže u krvotok, pa treba uzimati više manjih obroka u toku dana.
Riba: Riba se s pravom naziva “hranom za mozak”, jer je kvalitetan izvor omega-3 masnih kiselina, neophodnih za razvoj i funkcionisanje centralnog nervnog sistema. Ishrana bogata ovim materijama umanjuje rizik od demencije i moždanog udara, a ima i veliku ulogu u poboljšanju pamćenja, posebno u starosti. Za jačanje koncentracije najbolji su losos, sardine i plava riba.
Avokado: Pored toga što blagotvorno djeluje na moždane ćelije, ova dragocjena biljka obiluje zdravim mastima, mineralima, vitaminima i fitosterolima. Značajan je izvor antioksidansa glutationa i vitamina E. Zbog visoke kalorijske vrijednosti, treba ga koristiti kao namaz ili dodatak salatama.
Voće: Flavonoidi iz voća poboljšavaju memoriju, a fruktoza kojom obiluju odličan je izvor energije neophodne za intelektualni i fizički rad. Kvalitetan izbor su banane, pomorandže, kajsije, breskve, jagode. Jabuke sadrže kvercetin, koji sprečava nastanak Alchajmerove bolesti, a borovnica štiti mozak i smanjuje rizik od pojave demencije.
Integralne žitarice: Integralne žitarice kvalitetan su izvor ugljenih hidrata (glukoze) i sadrže dovoljno vitamina B kompleksa koje poboljšavaju kognitivnu funkciju mozga i memoriju.
Jezgrasto voće: Bademi, orasi, pistaći sadrže vitamin E koji usporava starenje ćelija mozga i bogati su nezasićenim masnim kiselinama.
Lisnato povrće: Dnevni unos od jedne do tri porcije zelenog povrća (špinat, zelena salata, blitva) može da uspori razvoj demencije.
Jaja: Jaja su odličan izvor aminokiselina neophodnih za dobro pamćenje.
Prije doručka: popijte sok od cijeđene pomorandže, limuna i grejpfruta sa medom i pojedite bananu
Doručak: kaša od ovsenih pahuljica, mlijeka, suvog grožđa, mljevenih badema, mljevenih sjemenki lana i meda
Užina: domaći krekeri od integralnog brašna i sjemenki suncokreta, lana i susama
Ručak: krem-čorba od sočiva i zelena salata
Večera: pečena skuša, krompir pečen u ljusci i špinat s bijelim lukom
Pred spavanje: čaj od kamilice, nane ili matičnjaka sa medom
Izvor: novosti.rs
Nema komentara
Sakrij sve komentare
Prikaži komentare
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.