Brojite li ovce?!

Share on FacebookTweet about this on Twitter
Preporuči na Viberu Pratite nas putem Vibera

Objavljeno: 19. 1. 2012

Dobar i miran noćni počinak… zvuči kao jednostavna stvar. Međutim šta kada usljed nehumanog životnog tempa postaje teško ostvarivim idealom?

Nesanica

Fizička, mentalna i emocionalna funkcionalnost čovjeka itekako zavise od sna. Nedostatak sna utiče na našu pažnju, sposobnost rasuđivanja, donošenja zaključaka i odluka, a uzrokuje razdražljivost, impulsivnost, hipersenzibilnost…

Nesanica ili insomnija predstavlja nedovoljno spavanje. Može se manifestovati u vidu teškoće uspavljivanja, učestalog i čestog buđenja, te u vidu hronične pospanosti bez obzira na odgovarajuću dužinu spavanja.

Kratkotrajna nesanica traje od nekoliko dana do 3 sedmice i najčešće je posljedica stresa, hroničnog ili akutnog. Rješavanjem uzroka stresa, redukuje se i sam poremećaj.

“Ako se osoba okupira ovim simptomom, ako svoj osnovni problem intenzivira svojim samoodmažućim zahtjevima koji u sebi sačinjavaju ‘moram’, dodatno proizvodi sekundarni stres (strah da neće moći zaspati, a mora) i na taj način održava nesanicu”, objašnjava psiholog Irena Spasojević.

Dugotrajna ili primarna (psihofiziološka, idiopatska, familijarna) nesanica traje mjesecima ili godinama i obično je pokazatelj psihijatrijskih ili dugotrajnih zdravstvenih poremećaja.

Sekundarna nesanica nastaje zbog:

  • psihijatrijskih poremećaja – manija, depresija, distimija, panični poremećaj, opsesivno-kompulzivni poremećaj, posttraumatski stresni poremećaj, razni oblici zavisnosti;
  • fizičkih/neuroloških stanja – artritis i drugi hronični bolni sindromi, kongestivne srčane bolesti, cerebrovaskularne bolesti, plućne bolesti, Parkinsonova bolest, gastroezofagealni refluks, demencija i hipertiroidizam;
  • primjene farmakoloških tvari – stimulatori SŽS-a (kokain, amfetamin…), beta-blokatori, bronhodilatatori, kofein, dekongestivi, stimulirajući antidepresivi, nikotin, tiroidni hormon.

Nesanica u sklopu drugih poremećaja spavanja:

  • sleep apneja (npr. hrkanje),
  • sindrom nemirnih nogu,
  • poremećaj cirkadijarnog ritma (budnost, poremećaj spavanja).

Neke od jednostavnih mjera za poboljšanje spavanja su:

  • Odlazak u krevet i buđenje uvijek u isto vrijeme.
  • Razne aktivnosti kao pranje zuba, navijanje budilice, mogu koristiti ulasku u san.
  • Spavaća soba treba biti tamna, tiha i svježa, treba se koristiti samo za spavanje i seksualne aktivnosti, ne za čitanje i konzumiranje hrane.
  • Jastuci između nogu ili ispod leđa mogu biti ugodni.
  • Fizička aktivnost je korisna za san, ali predveče može uticati na kardiovaskularni i živčani sistem i omesti spavanje.
  • Stres i briga negativno utiču na san. Čitanje može pomoći, isto kao i mišićna relaksacija i vježbe disanja.
  • Izbjegavanje stimulansa i diuretika.

Ukoliko primjena jednostavnih metoda ne urodi plodom, postoje odgovarajući tretmani koji se primjenjuju u skladu sa uzrokom.

“Kao najefikasniju vrstu psihoterapije bih izdvojila REBT (racionalno emocionalno bihejvioralnu terapiju) koja direktno utiče na kognitivni aspekt ovog fenomena, a potom i na emocionalni i fiziološki. Efekti su racionalnije sagledavanje stresora, efektno rješavanje konflikata, redukovanje anksioznosti i fiziološke napetosti” ističe psiholog Irena Spasojević.

Dobar san je ljekovit, on pomaže u prikupljanju energije i slaganju misli. Kažu da je dobar san i dobar početak dana, zato se vrijedi potruditi.

Share on FacebookTweet about this on Twitter
Preporuči na Viberu Pratite nas putem Vibera

Međunarodno priznati IT kursevi

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?