Neobična prezimena u Srpskoj: Načelnik opštine Lažetić, budžetom raspolaže Manjak

Objavljeno: 23. 11. 2017 u 16:16h

Samo u istočnoj Hercegovini može se desiti da načelnik opštine postane Lažetić, a njegovi zamjenici Mutilović i Dangubić, da policijom komanduje Batinić, javni red kontroliše Remetić, a budžetom raspolaže Manjak.

Ovako je o neobičnim prezimenima pisao nevesinjski šaljivdžija Milorad Čokorilo, ali i u drugim krajevima Republike Srpske ima prezimena kao stvorenih za satirične komentare.

Tako bi se moglo dogoditi da, recimo, neki šeret za ministra odbrane BiH predloži Kukavicu. U Srpskoj živi pedesetak porodica sa ovim prezimenom, na području od Banjaluke do Novog Grada, te u Rogatici i Novom Goraždu. Interesantno je da Kukavica ima i među Srbima i među Bošnjacima.

U Srpskoj nema Drekova, Guzića i Šupaka, kao u susjednoj Hrvatskoj, ali je Guzina često prezime. Tridesetak porodica na sjeveru RS preziva se Kenjalo, a na području Čelinca živi nekoliko Prdića. Prije nekoliko decenija ovo je prezime bilo mnogo češće, ali su Prdići, kako bi izbjegli sprdnju, u porodično ime dodali jedno slovo i postali „pristojni“ Predići. Neki bivši Prdići danas nose i druga „obična“ prezimena.

Četnika više u Hrvatskoj nego u Srpskoj

Zanimljivo je da Četnika ima mnogo više u Hrvatskoj nego u Srpskoj. U cijeloj Srpskoj samo dvije porodice nose ovo prezime, a jedna od njih potiče iz Gospića. U Hrvatskoj, međutim, postoji čitav klan Četnika u Dalmaciji, a izvesni Savo Četnik iz Cetine čak je bio i opštinski odbornik, kao jedini Srbin na listi HDZ.

Iz Hrvatske je u Kozarsku Dubicu doselila i porodica Požar, jedina u RS sa ovim zapaljivim prezimenom. Požari su, bar u matičnim knjigama rijetki, ali zato Suša ima širom RS, od Nevesinja do Broda.

Kad na vrata zakuca Vještica

Jedno od čestih prezimena u Republici Srpskoj je i Vještica, a jedan Vještica je osamdesetih u Banjaluci bio sudski izvršitelj. Ko nije platio struju ili porez rizikovao je da mu na vrata zakuca Vještica i zaplijeni namještaj i televizor.

U RS živi i nekoliko porodica Mačaka, Guski, Kostura i Mula, te dva Zaklana i 13 Zlikovaca. Ima i onih koji su bolje prošli pa su po rođenju Kraljevi, Banovi ili Plemići.

U Banjaluci i Foči žive Dobrote, u Derventi Zlato i Srebro, a nekoliko porodica sa ovim plemenitim prezimenom ima i u Banjaluci i Brčkom. Bronze su mnogo češće, naročito u Kozarskoj Dubici. Jedna porodica u Prijedoru preziva se Hvala, a jedna u Banjaluci nosi prezime Dlaka.

“Jestiva” prezimena

Kad su u pitanju “jestiva” prezimena, na meniju telefonskog imenika RS nudi se pet Bureka iz Osmaka, osam Salata iz Trebinja, sedam Kestena sa područja Mrkonjić Grada, Šipova i Jezera, te dvadesetak Teletina iz raznih krajeva Srpske.

U istočnoj Hercegovini danas nećete sresti Junce, Jalovice, Bitange, Trutine, Koljibabe, Zaguze i Prdavce, ali hroničari navode da su se u prošlosti mnogi Hercegovci tako prezivali. Kao i čelinački Prdići i oni su se, iz praktičnih razloga, odrekli imena predaka.

Za razliku od njih, Budalice, Šupljeglavi, Koljivrati, Derikučke, Kukolji, Vikala i Rikala su ostali verni tradiciji. Po nekim izvorima, i prezimena Zlokapa, Zlojutro, Ćurguz, Toljaga, Bubalo i Sudar, kojih ima širom RS, potiču iz Hercegovine.

Ko će kome naškoditi

Prezimena se u Evropi pojavljuju već u 12. vijeku, i to prvo među bogatim plemićima, kako bi se znalo kome pripada koji porodični posjed.

U našim krajevima u doba Otomanske imperije nije bilo pravih prezimena, nego se identitet određivao po imenu oca, mjestu porijekla ili porodičnom zanatu, na primjer: Luka Jovanov Kovač, Husein Gračanin, Simo Sarajlija. Prezime je postalo zakonska obaveza tek u 20. vijeku, u Kraljevini Jugoslaviji.

Prije toga, red su pokušale da uvedu austroguarske okupacione vlasti. Nakon aneksije, uslijedio je prvi popis stanovništva i popisivači su zahtjevali da svako kaže svoje prezime. Ponositi i šegačenju skloni Hercegovci su govorili što im je prvo padalo na pamet, vjerujući da će tako naškoditi „mrskoj carevini“. Međutim, pedantni Austrijanci su sve zapisivali, a njihove arhive naslijedila je i nova jugoslovenska vlast, pa mnoge porodice i danas nose prezimena smišljena iz inata ili šale.

Nezgodan po padežima

U telefonskom imeniku Hrvatske među mnogobrojnim Horvatima, Babićima i Jurićima, naći ćete i tri Kurca. Ne radi se o nepristojnoj imenici muškog roda, jer se ove tri porodice prezivaju Kurc.

Ovo prezime njemačkog porekla i nevinog značenja (kratki), prije nekoliko decenija je bilo rašireno i u podgrmečkom kraju, ali danas ne postoji. Porodice Kurc promijenile su prezime, vjerovatno zbog „nezgodnih“ promjena po padežima.

Takvih problema, naravno, nema budući austrijski premijer Sebastijan Kurc.

Izvor: blic.rs / Autor: Milkica Milojević

Facebook Twitter Preporuči na Viberu
Kopirati

Nema komentara

Sakrij sve komentare

Prikaži komentare

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

Promo

Copyright. Sva prava zadržana. Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici sa koje je sadržaj preuzet.

/zanimljivosti/neobicna-prezimena-u-srpskoj-nacelnik-opstine-lazetic-budzetom-raspolaze-manjak/?utm_source=PovezaneVijesti&utm_medium=Blcom&utm_campaign=PovezaneVijesti||claudebot