Najpoznatiji Srbin katolik rođen na današnji dan

Objavljeno: 18. 5. 2017

Na današnji dan 1711. godine rođen je Ruđer Bošković – matematičar, fizičar, astronom, filozof, pjesnik i univerzitetski profesor, jedan od najvećih umova nauke svog vremena.

Nasuprot velikom Isaku Njutnu, “ocem fizike”, vrijeme i prostor smatrao je relativnim, po čemu je preteča Alberta Ajnštajna.

Bio je osnivač i direktor Brerske astronomske opservatorije kod Milana i direktor Optičkog instituta francuske mornarice.

Postavio je dvije geometrijske metode za određivanje elemenata rotacije Sunca, geometrijsku metodu određivanja putanje kometa, jedinstveni zakon sile, pretpostavio da se tijela ne samo privlače nego i odbijaju na malim rastojanjima.

Sve formule sferne trigonometrije sveo je na četiri osnovne, izračunao je dimenzije i spljoštenost Zemlje na osnovu mjerenja meridijana, riješio je problem okana u saću.

Objavio je niz rasprava na latinskom, italijanskom i francuskom jeziku.

Ovaj slavni mislilac svjetskog formata, prema dostupnim podacima, po vjeroispovijesti je bio rimokatolik, a po nacionalnosti pripadao je srpskom narodu.

Ruđer Bošković pripadao je nacionalno-vjerskoj grupi koja se do Drugog svjetskog rata označavala imenom “Srbin katolik”, i karakteristična je za Dalmaciju i Boku Kotorsku.

Međutim, poslije velikog genocida nad Srbima, ova etničko-vjerska grupa je jednostavno nestala, a sa njom je nestao i svaki pojam o njoj.

Ruđer Josip Bošković je najveći matematičar i astronom Dubrovnika, jedan od najznačajnijih naučnika svoga vremena, uvršten među 100 najznamenitijih Srba svih vremena.

Rođen je kao sedmo dijete trgovca Nikole Boškovića, Srbina iz Orahova kod Trebinja u Hercegovini, i majke Pavle italijanskog porijekla, iz porodice Bara Betere, poznatog dubrovačkog pjesnika. Njegov brat bio je Bartolomej Baro Bošković.

Nisu ni svi Srbi hrišćani pravoslavni

Nešto više od 20.000 Srba katolika živjelo je u Dalmaciji i Boki u 19. vijeku, najviše u Dubrovniku, Splitu i Zadru, a njihov uticaj bio je znatno veći od udjela u ukupnom stanovništvu, koji je činio između tri i četiri odsto, objasnio je svojevremeno istoričar Čedomir Antić za “Politiku”.

Kako se srednjevekovna Srbija prostirala obalom do Omiša, a kasnije i do Stona, mnogi srpski krajevi u primorju bili u određenim razdobljima katolički, pa su i brojni naši vladari bili katolici.

“Srbi katolici su bili politički Srbi. Njihova porodična tradicija je bila katolička. To je išlo dotle da je austrougarski podanik, katolik Lujo Bakotić, a ne neki pravoslavni vladika, pregovarao o konkordatu sa Vatikanom u ime Kraljevine Srbije.

Pero Budmani, filolog, rođeni Splićanin, iz revolvera je pucao na učesnike pogromaških demonstracija protiv Srbije koje su uslijedile poslije Sarajevskog atentata 1914. godine”.

Srce u otadžbini

Cijeli radni vijek proveo je u tuđini, gdje je stekao svjetsku slavu, a samo jednom svratio je u svoj zavičajni Dubrovnik – 1747. godine. Svoje otadžbinsko porijeklo nikada nije krio – ostao je “Slovinac”, kako su se tada nazivali Južni Sloveni. Umro je i sahranjen 13. februara 1787. godine, a srce mu je preneseno u zavičaj.

Izvor: Mondo

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?

Novinarska praksa

Međunarodno priznati IT kursevi