Kako su nastali nazivi zaova, svekrva, jetrva, zet

Objavljeno: 27. 8. 2017 u 10:44h

Zaova, jetrva, zet… Kod nas svaki rođak ima svoje ime, a često je teško popamtiti ko je ko. Još zanimljivije su legende o tome kako su ti nazivi nastali.

Za neke nazive rođaka jednostavno ne postoji objašnjenje. Nije moguće pronaći kako je riječ nastala, a dobar dio njih su stare vjekovima i zapravo ne predstavljaju kovanicu i nisu proistekle iz neke druge riječi, već se neko dosjetio da bi to bio idealan naziv za nekoga u familiji.

Zaova

Zaova je suprugova sestra, kojoj ste vi snaha. Po pravilu se zaove i snahe ne podnose, zbog velike ljubavi sestre prema bratu, koja je posebno isticana u srpskoj narodnoj poeziji. Zaova je kovanica riječi zla i ova.

U Srbiji postoji i manastir Zaova nedaleko od Požarevca. Prema predanju, koje je opjevano u pjesmi “Bog nikome dužan ne ostaje”, Jelica je bila sestra lokalnih vlastelina Pavla i Radula. Pavlova supruga je bila ljubomorna na nju, zbog čega je ubila sopstveno dijete i za to optužila Jelicu. Braća su joj u to povjerovala i za kaznu su vezala sestru za četiri konja, koje su nakon toga pustili na četiri strane svijeta da je rastrgnu. Na mjestu na kome je palo njeno tijelo nastala je crkva, oko koje su kasnije braća podigla manastir, nakon što su saznali istinu i pokajali se.

Jetrva

Jetrve su supruge dva brata. One se uvijek takmiče koja će biti bolja i koja će dobiti veću naklonost suprugove porodice. Sam naziv je izveden iz riječi jetra, jer je to žena koja vam jede jetru i stvara vam velike muke.

Svekrva

Postoji uvrženo mišljenje da muškarci biraju supruge prema svojim mamama, a mame uvijek žele najbolje za svoje sinove. Zbog toga se često snaha i svekrva ne podnose. Tako je muževljeva majka uvijek za “sve kriva” i odatle naziv.

Snaha

Muževljeva porodica i rođaci suprugu svog rođaka nazivaju snahom. Snaha je prilično stara riječ u srpskom jeziku. Najvjerovatnije potiče od indoevropskog oblika snusos, koje označava neku vrstu vezivanja, stvaranja novih porodičnih odnosa. Tu tvrdnju može potkrijepiti i njemačka riječ za uzicu ili vrpcu – schnur (šnur).

Zet

Ženina porodica i rođaci nazivaju supruga svoje rođake zetom. U pitanju je staroslovenska riječ, a prema nekim izvorima je nastala od riječi genh (žen), koja znači dati život.

Stric

Naziv za očevog brata potiče od indoevropskog naziva za oca – pštruo. Od njega je napravljena izvedenica, koju bismo mogli da prevedemo kao “drugi otac”.

Svastika

Osnova za naziv ženine sestre je u riječi svast. Etimološki možemo doći do riječi svak, odnosno riječi svoj. Tako da bi svastika bila svojita. Svastika je i simbol još iz predhrišćanske kulture i označavao je sreću i blagostanje, pa možda naziv potiče i odate, jer postoji srpska poslovica “Ko nije probao svast, ne zna šta je slast”.

Izvor: Noizz.rs/Petar Paunović

Facebook Twitter Preporuči na Viberu
Kopirati

Nema komentara

Sakrij sve komentare

Prikaži komentare

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

Promo

Copyright. Sva prava zadržana. Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici sa koje je sadržaj preuzet.

/zanimljivosti/kako-su-nastali-nazivi-zaova-svekrva-jetrva-zet/||claudebot