Zastrašujuće otkriće: Na Antarktiku pronađen 91 vulkan

Naučnici su otkrili najveću vulkansku regiju na svijetu i to dva kilometra ispod površine vječnog leda na zapadu Antarktika.

Projekat istraživača Univerziteta u Edinburgu otkrio je gotovo 100 vulkana, od kojih najviši ima oko 4.000 metara. Geolozi kažu da je ova ogromna oblast vjerovatno veća od afričkog vulkanskog grebena, za kog važi da ima najveću koncentraciju vulkana na jednom mjestu.

Aktivnost ovog vulkanskog vijenca mogla bi da ima ozbiljne posljedice, upozoravaju istraživači.

“Kad bi jedan od tih vulkana proradio, dodatno bi destabilizovao ledene grebene na zapadu Antarktika”, kaže glaciolog Robert Bingam, jedan od autora rada.

“Sve što izaziva topljenje leda – do čega bi erupcija sigurno dovela – samo ubrzava raspadanje ledenih grebena. Veliko pitanje je koliko su aktivni ovi vulkani. To moramo da utvrdimo što je prije moguće”.

Ova studija objavljena u specijalnoj seriji publikacija Geološkog društva u Britaniji uključila je i analize ranijih studija koje su se služile posebnim radarom za skeniranje tla.

Rezultati su upoređeni sa satelitskim snimcima i geološkim informacijama dobijenim u drugim studijama.

“U suštini, tražili smo tragove vrhova vulkana koji vire iz leda”, kaže Bingam.

Nakon što je tim prikupio rezultate, pronašao je 91 ranije nepoznat vulkan, pored 47 vulkana za koje se ranije znalo.

Ti novootkriveni vulkani variraju od 100 do 3.850 metara visine.

“Bili smo začuđeni. Nismo očekivali da ih nađemo u tolikom broju. Sumnjamo da ih ima možda i više u morskom dnu ispod ledenog grebena Ros, tako da će se na kraju vjerovatno ispostaviti da je ovo regija sa najvećom gustinom vulkana na svijetu”, kaže Bingem.

Otkriće je naročito važno zbog toga što bi aktivnost ovih vulkana imala posljedice po cijelu planetu. Ako jedan se jedan od njih aktivira, moglo bi doći do naglog rasta nivoa mora.

Bingem upozorava na jedan zabrinjavajući trend.

“Većina erupcija koja se trenutno odvija u svijetu je u regijama koje su relativno nedavno izgubile ledeni pokrivač – dakle nakon kraja poslednjeg ledenog doba. Ta mjesta uključuju i Aljasku. U teoriji, to znači da se bez leda, vulkani oslobađaju pritiska i postaju aktivniji”, kaže ovaj naučnik.

To bi moglo da se desi i na zapadnom Antarktiku, gdje je primećen značajan rast temperature izazvan klimatskim promjenama koji već utiče na ledene grebene. Ako se značajno smanje, to bi moglo da oslobodi vulkane koji leže ispod leda.

“To je nešto što moramo pažljivo da pratimo”, kaže Bingem.

Izvor: B92