Objavljeno: 26. 10. 2016 u 12:15h
Da li ste znali da je zlatnik od 100 crnogorskih perpera danas na numizmatičkim aukcijama dostiže cenu i do 35.000 evra? Evo priče o jedinom crnogorskom državnom novcu:
Crna Gora, kao država pod tim imenom, imala je svoj novac samo tokom jedne decenije, od 1906. do 1916. godine. Do 1909. godine u Beču su iskovane dvije emisije crnogorskih para od nikla i bakra, a onda je donijeta odluka da se iskuju i prvi srebrni perperi.
Istovremeno sa odlukom da se iskuje srebrni, bilo je predviđeno i kovanje zlatnog crnogorskog novca. Zbog zategnutih odnosa sa Austro-Ugarskom, međutim, na zlatne perpere čekalo se još godinu. Konačno, 1910. godine bili su iskovani crnogorski zlatnici, prvo Knjaževine a odmah potom i Kraljevine Crne Gore. Sticajem istorijskih okolnosti, to su bile i dvije jedine emisije zlatnih perpera u istoriji Crne Gore.
Ovi zlatnici danas predstavljaju izuzetno rijetke i vrijedne primjerke modernog novca i po ljepoti svog dizajna, jasnoći gravure, stilske i tehničke obrade spadaju u sam vrh svjetske numizmatike onoga doba.
Nakon kapitulacije Crne Gore u Velikom ratu Austrougarska je prisilno otkupljivala i namjerno pretapala crnogorski zlatni i srebrni novac koristeći te metale za kovanje svog novca. To je uticalo a broj sačuvanih primjeraka ovog novca bude izuzetno mali. Danas je najrjeđi zlatni perper od 100, koji je ujedno najveći i najlepši primjerak.
Nije poznato koliko je kovanica od 100 perpera sačuvano, ali se numizmatičari uglavnom slažu da ih u svijetu ima oko 150 računajući i one koji se čuvaju u muzejskim zbirkama Ermitaža, Američkog numizmatičkog društva, Britiš muzeja, Prade i Bečkog kabineta. Od tog broja, vjeruje se da se nekoliko primjeraka čuva u privatnim zbirkama u Crnoj Gori a dvije kovanice od 100 zlatnih perpera krase zbirku Centralne banke Crne Gore. Na aukcijama dostižu vrijednost i od 20 do 35 hiljada evra, u zavisnosti od stepena očuvanosti.
Do 1906. godine, kada je odlukom Knjaza Nikole iskovano ukupno 209 000 bronzanih i niklenih perpera, u Crnoj Gori se platni promet odvijao novcem stranih država. Od sredine 19. vijeka dominirao je austrijski. Upravo je u posljednjem navedenom detalju, uz objektivne ekonomske poteškoće, ležao razlog zbog kojeg se na kovanje sopstvenog državnog novca u Crnoj Gori čekalo sve do početka 20. vijeka.
Želja za napretkom i podizanjem suvereniiteta, posebno u smislu oslobađanja od austrijskog ekonomskog i političkog uticaja, konačno je dovela do ukaza knjaza Nikole od 11 aprila 1906. godine da se „iskuje i pusti u tečaj za 200 000 kruna nominalne vrijednosti niklenog i bronzanog novca u komadima 20,10,2 i 1 pare“.
Naravno, insistiranje na monetarnom suverenitetu imalo je jednu logičnu posljedicu: prvi crnogorski novac kovan je Beču.
Prvi crnogorski novčići stigli su u zemlju u prvoj polovini septembra 1906. godine i tada su i postali glavno platežno sredstvo u Knjaževini Crnoj Gori.
Izvor: Mondo
Nema komentara
Sakrij sve komentare
Prikaži komentare
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.