Objavljeno: 10. 8. 2016 u 21:49h
Mnogi važni aspekti i navike modernog života nastali su u starom Egiptu, kao jednoj od najznačajnijih drevnih civilizacija bez čijih otkrića ne bismo mogli da zamislimo svijet kakav danas jeste.
Egipćani su bili neprevaziđeni u matematici. Najstariji geometrijski zapisi nastali su u ovoj drevnoj zemlji, kao i osnovne frakcije. Naime, egipatski geometristi, arpedonapti, koristili su konopce da bi izmjerili oblasti zemlje i tu tehniku su kasnije prenijeli u Grčku.
Arheolozi su pronašli prostoriju iz drugog vijeka, u kojoj se nalazilo nekoliko kugli i traka sa rupom u sredini. Vjeruje se da je riječ o igri sličnoj današnjem kuglanju.
Ideja fonetskog alfabeta, gdje svaki simbol predstavlja jedan znak, potiče iz drevnog Egipta. Hijeroglifi su korišćeni kao jedan znak – jedna riječ, ali su postojala još 24 jednostrana znaka za izgovor stranih riječi. S obzirom na kompleksnu prirodu hijeroglifa, ljudi su morali da izmisle alfabet od 22 ’slova’ na osnovu jednostranih znakova.
Ne radi se o papiru na kome pišemo danas. Egipćani su izmislili papirus i pero za pisanje po njemu. Papirus je bio vrlo skup, a način na koji je pravljen bila je strogo čuvana tajna.
Pošto im je prava kosa smetala na velikim vrućinama, Egipćani su stavljali perike. Bilo im je potrebno nešto što će ih štititi od sunca, ali i nešto što će izgledati lijepo. Oni imućni su nosili perike napravljene od prave, svoje ili tuđe kose.
Do sada je pronađeno devet papirusa na kojima je zabilježeno kako su Egipćani primjenjivali tehnike liječenja. Na jednom od njih spominje se bezbroj mogućih rana na ljudskom tijelu i kako ih izliječiti.
Egipatska civilizacija je poznata i po prvim otkrićima hirurških aparata, pronađenih u grobnici Kara, poznatog kao „palatskog ljekara i čuvara kraljevih tajni“.
Iako nisu izumili bravu, vjeruje se da su Egipćani izmislili mehanizam zaključavanja koji je sličan današnjem, osim što je napravljen od drveta i mesinga
Ili izum korišćen za održavanje oralne higijene. Arheolozi su pronašli papiruse na kojima je napisan recept za pastu koji sadrži kamenu so, mint, osušeni iris i malo bibera.
Prvo oblikovanje i korišćenje stakla datira od prije 3.500 godina u Egiptu i Mesopotamiji. Najstarije egipatske vaze pronađene su u grobnici Tutmozisa III. Takođe, ovaj drevni narod je ovladao vještinom izrade crvenog stakla.
Izvor: Kontakt radio