Narodni običaji na Đurđevdan: Šta trebate uraditi danas

Praznik svetog Đorđa, obilježava se kao jedna od najčešćih slava pravoslavnih Srba. Poput drugih hrišćanskih praznika koji se slave u proljeće, i za Đurđevdan se vezuju mnogi narodni običaji koji simbolizuju obnovu života, oličenu u obnovi prirode.

Kult cvijeća posebno je prisutan u proslavi Đurđevdana, što ga čini posebnim u odnosu na ostale slave.

Đurđevdan, koji se slavi 6. maja, a koji poštuju i katolici i pravoslavci jedna je od najvećih svetkovina u Srbiji i za nju se vežu mnogi običaji, vjerovanja, kao i magijske radnje za zaštitu, zdravlje i plodnost, koje se tog dana obavljaju.

Baš zato, kažu narodna vjerovanja, na Đurđevdan treba izaći rano ujutru na polja gdje se bere cvijeće.

Đurđevdansko cvijeće je: đurđevak, mlječika, maslačak i od njih treba isplesti vjenčiće kojima se kite ulazna vrata na dvorištu i kući. Ovo se čini da bi godina i dom bili “berićetni” – “da bude zdravlja, ploda i roda u domu, polju, toru i oboru”.

Ovi vjenčići treba da ostanu na vratima preko cijele godine, sve do sljedećeg Đurđevdana.

U nekim krajevima se tokom branja cvijeća djevojke i mladići “gađaju” biljkom priljepača. To je korovska biljka, stablo joj je uspravno ili malo poleglo, a listovi na vrhu su ljepljivi. Ako vam se dopada neki mladić ili djevojka, trebalo bi da bacite ovu biljku na simpatiju, pa ako se zalijepi, to znači da će se i on ili ona “zalijepiti za vas”.

Na Đurđevdan se od lijeskovih grančica prave krstići koji se stavljaju na kuće i na njive. Vjeruje se da krstići od lijeske štite od gromova, zlih i opasnih sila. Jedna grana se rascijepi nožem, pa se kroz nju provuče druga i tako se napravi krstić.

Još jedno drvo danas ima posebno značenje, a to je grab. Kada naiđete na grab u šumi tokom branja đurđevka, trebalo bi da se zaljuljate na grani, kako bi se vaša simpatija “grabila” za vas.

Pored ljuljanja, olistalim grančicama graba momci i djevojke kite kuće i kapije na Đurđevdan, kako bi lakše našli bračnog druga.

Vjerovalo se da ako je na Đurđevdan vedro da će biti plodna godina, a ako na ovaj praznik i sutradan bude padala kiša, da će ljeto biti sušno. Kaže se u Srbiji da koliko nedjelja prije Đurđevdana zagrmi, toliko će biti tovara žita te godine.

Nekada se na ovaj praznik govorilo “Đurđevdanak hajdučki sastanak, Mitrovdanak hajdučki rastanak”.

Izvor: telegraf.rs