Mratindan: Ovo danas nikako ne smijete raditi

U narodu, posebno u istočnoj Srbiji, postoje interesantni običaji povezani s ovim praznikom koji potiču iz paganskih vremena.

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici 24. novembra slave Svetog kralja Stefana Dečanskog, koji se u narodu naziva još i Mratindan.

Stefan Uroš III Nemanjić (1276-1331) je bio sin kralja Milutina i otac cara Dušana. Otac je naredio da ga oslijepe, a sin da ga u starosti udave.

Pri osljepljenju javio mu se sveti Nikola u hramu na Ovčem polju i obećano mu je da će mu vratiti vid. Pet godina je sveti Stefan proveo u Carigradu kao zatočenik u manastiru Svedržitelja. Svojom mudrošu, trpeljivošću, podvigom i blagodušnošću izazivao je divljenje i monaha i cijelog Carigrada.

Kada je prošlo pet godina sveti Nikola čudotvorno je vratio vid oslijepljenom kralju Stefanu koji je potom sagradio hram Visoki Dečani.

Svoj vijek je proživio kao pravednik i mučenik i tako ga i skončao 24. novembra 1336. godine. Zajedno sa svetim Savom i knezom Lazarom čini trojstvo najmudrijih, najpožrtvovanijih i najblagorodnijih ličnosti i svetitelja koje je dao srpski narod.

U narodu, posebno u istočnoj Srbiji, postoje interesantni običaji povezani s ovim praznikom koji potiču iz paganskih vremena.

Po jednom, na Mratindan su Stari Sloveni slavili kult vuka koji je istovremeno moćan protivnik i zaštitnik od demona. Tako je nastalo vjerovanje da 24. novembra Sveti Mrata saziva sve vukove i određuje im koliko ovaca od kojeg domaćina smiju da pojedu te zime tako da nikome ne nanesu preveliku štetu.

Otud i običaj da se ovce ne izvode na ovaj dan iz tora.

Takođe, postoji i izreka: “Sveti Mrata, snijeg za vrata”, kojom je označen početak zimskog, hladnog i snježnog perioda godine.

Vjeruje se, da će ako na današnji dan domaćin preuzme poslove u kući na sebe, ukućanima krenuti nabolje. S druge strane, ako se domaćin ponaša razmaženo i zanovijeta, godina će biti loša.

Narod je stara vjerovanja iz paganskog doba prenio na hrišćanske svece.

Izvor: telegraf.rs