Narodna vjerovanja na Ivanjdan: Šta danas treba raditi, a šta ne

Sveti Jovan Krstitelj rođen je šest mjeseci prije Hrista – 7. jula – i zato je nazvan Preteča, jer je ljude pripremao za dolazak Spasitelja.

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas obilježavaju praznik posvećen rođenju Svetog Jovana Preteče i Krstitelja – Ivanjdan.

Prije nego što je objavio čudesno začeće Bogorodice, anđeo je objavio začeće već stare i Jelisavete, žene Zaharijeve, koji nije odmah povjerovao riječi anđela Gavrila. On je zato ostao nijem sve do osmoga dana po rođenju djeteta. Tada je pri obrezivanju i davanju imena, Zaharije na daščicu napisao: “Jovan mu je ime”.

Tada mu se vratio govor.

Poput mnogih hrišćana koji su stradali na putu Gospodnjem i Sveti Jovan je ubijen u vrijeme cara Iroda.

Sveti Jovan Krstitelj rođen je šest mjeseci prije Hrista – 7. jula – i zato je nazvan Preteča, jer je ljude pripremao za dolazak Spasitelja.

Šest mjeseci prije svog javljanja u Nazaretu Pesvetoj Bogorodici, prvosvešteniku Zahariji u jerusalimski hram se javio arhanđel Gavrilo.

Desna ruka Jovana Krstitelja, kojom je krstio Gospoda, čuva se kao najveća relikvija (uz dio Časnog krsta i mošti svetog Petra Cetinjskog) u Cetinjskom manastiru.

Sveti Jovan Preteča i Krstitelj jedna je od najčešćih krsnih slava u našem narodu. Današnji veliki praznik slavi se i kao dan kumstava i pobratimstava. U našem narodu i danas se kumstvo izuzetno cijeni poštuje i često se kaže: Bog na nebu, kum na zemlji!

U crkvenom kalendaru današnji praznik obilježen je crvenim slovom, što znači da spada u red zapovjednih praznika.

U našem narodu postoji mnogo vjerovanja koja su povezana sa Ivanjdanom. Većina ima u sebi magijski cilj. Ivanjdan kao i Đurđevdan, prvenstveno su praznici koji slave vračare i one ne propuštaju svoju priliku da tada, u noćima magije naprave svoje obrede i čaranja.

Seoske vračare na ovaj dan beru razno bilje. Ubranih travki mora biti tačno 77 i još jedna, ali samo pola neke biljke. Ona služi bajalicama za liječenje nepoznate bolesti, ona koja nema ime. Smatra se da noć uoči Ivanjdana ima neobično jaku moć, naročito iscjeliteljsku, koja sa prvim zracima izlazećeg Sunca nestane.

Ali, ne nestane odmah sva podarena snaga, zadrži se i preko dana, uglavnom do samog podneva. Kod nas, u ljubavnoj magijih mišljenje je da se čarke najbolje prave uoči mladog petka.

Vlasi i Srbi, čim svane Ivanjdan, odlaze na livadu i zarivaju glavu u rosnu travu da bi obezbjedili dobro zdravlje tokom cijele godine.

U prvi i poslednji zalogaj doručka treba huknuti i sačuvati ga do večeri, a onda zajedno sa ogledalcem i malo ivera staviti pod jastuk da bi se u snu pojavio lik suđenika.

Izvor: ATV